Radoslav: rad i slava

Piccasso iz Poreča_7_2016Radoslav

rad

i

slava

Radoslav

slava svemu radu

slovinski se slavio

na početku hrvatskih početaka

na hrvatskim raskrižjima

litterarum studia

hrvatski jezik

hrvatski standardni ili po domaći

slova

slavistika

svjetska slava

skromno sjećanje

hvala Radoslave

IR

Radoslav Katičić: Die burgenländischen Kroaten an sprachlichen Scheidewegen

Sonderdruck aus PONTES SLAVICI, Festschrift für Stanislaus Hafner zum 70. Geburtstag, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz – Austria, 1986, 179-187.

DOWNLOAD/PREUZIMANJE:

Katičić_Die Burgenl. Kroaten an sprachlichen Scheidewegen_1986

U svoj hrvatskoj cjelini poseban je jezični položaj Gradišćanskih Hrvata, poglavito onih u austrijskoj saveznoj zemlji Gradišću, ali i onih u Mađarskoj i Slovačkoj. Oni su, premda im hrvatski standardni jezik uvijek i u svem stoji na raspolaganju, zadržali svoj tradicionalni književni jezik čakavske dijalekatske boje. O tome kako će s time moraju odlučivati oni sami jer najbolje znaju koje su im potrebe i prioriteti. Ali za hrvatsku jezičnu cjelinu to je nedvojben dobitak. Rječnik i dikcija gradišćanskoga hrvatskog književnog jezika živa je prisutnost povijesti hrvatskoga pisanog jezika i stalno nadahnuće i poticaj za bogatiju i izražajniju porabu našega današnjeg standardnoga hrvatskoga.

Radoslav Katičić, Hrvatski jezik, Zagreb, Školska knjiga, 2013, 256.

Umro Radoslav Katičić:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3008221/

Oproštaj:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3009070/

HAZU:

http://info.hazu.hr/hr/novosti_i_dogadanja/kalendar_dogadanja/umro-akademik-radoslav-katicic,5059.html

CroExpress:

https://www.croexpress.eu/hr-iseljenistvo/20318/istaknuti-filolog-u-zagrebu-pokopan-akademik-radoslav-katicic/

Radoslav Katičić ŽIVJETI FILOLOGIJU, dokumentarni film

https://www.youtube.com/watch?v=XohCvz1Q_Zc

Radoslav Katičić – HRT, Drugi Format

https://www.youtube.com/watch?v=HHdbaqWLgrY

Ma tko ti ovo more platit…

Neopisivo ili Ma tko ti ovo more platit

Da je lako, svatko bi (polu)finale igrao lako!

Zlatko Dalić je išao na zlato, ali i srebro sjaji kao zlato

Poraz kao pobjeda, pobjednici srca

Die Feurigen su ipak Vatreni, znamo za: Les Bleus, Sbornaja, Selecao, Azzurri, Die Elf

Kokasti su Kockasti, dragi Nijemci

Merio Mendžukich je uzeo Englezima snove

Mancukić je Mandžukić, u tiskanim medijima jednom fali ž a onda ć

Pjaka je Pjaca, a Korluka je ipak Čorluka, dragi ORF-leri

Dečki pjevaju: Nije u šoldima sve… (tko to vjeruje neka vjeruje)

 

Drago Ćosić – Hrvatska

H – hrabra

R – ratnička

V – vatrena

A – ambiciozna

T – tvrdoglava

S – stabilna

K – karakterna

A – atraktivna

t kao talentirana, r kao radosna…

 

Bullhit – Srebro (Cesarica)

https://www.youtube.com/watch?v=1IqJ8atFbNg

SUDAC BIT ĆE KRIV (Život nije siv) | BULLHIT ANTENE ZAGREB

https://www.youtube.com/watch?v=V47j8dmeyPY

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2923375/

Rusija 2018 (polufinale): Belgija, Engleska, Francuska, Hrvatska

Oko ponoći nakon utakmice Hrvatska Danska dečki na ulici igraju NOGOMET.

Buje/Momjan 2018. Novi Fosili su pjevali nekad: Ključ je ispod otirača…

Tko nam brani… Suba

https://www.youtube.com/watch?v=eYytW83x0i8

Hrvatska stoji u finalu

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2924081/

Hrvatska-Francuska

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2924700/

Navijači dočekuju Vatrene

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2924788/

Međunarodna priznanja za Denisa i Anitu Peričić

Književni uspjesi u Austriji i Sandžaku

Međunarodna priznanja za Denisa i Anitu Peričić

Varaždinski pisci nagrađeni su na natječaju Bošnjačke kulturne zajednice iz Novog Pazara, a u novom broju „Panonskog ljetopisa“ u Austriji je objavljen opsežan izbor iz njihova stvaralaštva – na hrvatskom i gradišćanskohrvatskom jeziku te u prijevodima na njemački i slovenski

Za suautorski esej „Vlak smrti“ varaždinski pisci Denis i Anita Peričić dobili su drugu nagradu na književnom natječaju „Štrpci bez mezara“, koji je organizirala Bošnjačka kulturna zajednica u Novom Pazaru (Sandžak, Srbija).

Tema natječaja bila je specifična: zločin koji su srpske paravojne postrojbe 1993. počinile na željezničkoj postaji Štrpci, kad su iz vlaka odvele i mučki ubile 18 Bošnjaka i jednog Hrvata. Taj događaj, o kojem šira javnost još uvijek premalo zna, jedan je od rijetkih ratnih zločina koje su Srbi počinili na užem području vlastite države (ne računajući Kosovo i Vojvodinu).

Dodjela je održana 6. srpnja na svečanoj Bajramskoj akademiji u Prijepolju. Prvu nagradu dobila je Amina Mišorep, a treću Lejla Ugljanin (obje za pjesme). Nakon brojnih sekularnih priznanja te nagrada katoličkih i židovskih zajednica, ovo je prva nagrada koju je Denisu i Aniti Peričić dodijelila jedna muslimanska vjerska zajednica.

U novom broju „Panonskog ljetopisa“ za 2016. godinu objavljen je veliki tematski blok s izborom iz književnog stvaralaštva Denisa i Anite Peričić. „Panonski ljetopis“, godišnjak koji uređuje dr. Robert Hajszan iz Pinkovca (Gradišće, Austrija), pruža presjek kulturnog života na panonskom području, s tekstovima na hrvatskom, gradišćanskohrvatskom, njemačkom, mađarskom i slovenskom jeziku.

Uz opsežne životopise, bibliografije i fotografije autora, objavljeni su samostalni radovi Denisa Peričića – tri antologijske kajkavske pjesme (sve i u prijevodu na njemački), priče „Trajanovi memoari“ (na hrvatskom i u prijevodu na njemački) i „Tijelo od snova“ (Nagrada Lapis Histriae 2014., na hrvatskom i u prijevodu na slovenski) – kao i radovi napisani u suautorstvu s Anitom Peričić: monodrama „Poslidnje riči Ivana Filipa Vezdina“ (nagrada na Susretu „Stjepan Kranjčić“ 2015., na gradišćanskohrvatskom jeziku) te priče „Kralj triju kraljevstava“ (finalist natječaja WHF 2015.) i „Izgladnice“ (nagrada na natječaju Gradske knjižnice Makarska 2015.).

 

poveznice:

http://www.varazdinske-vijesti.hr/kultura-i-scena/medunarodna-priznanja-za-denisa-i-anitu-pericic-8728/

http://aktualno.hr/novosti/59547_medunarodna+priznanja+za+denisa+i+anitu+pericic.html#.V4T8Z-Qkq70

http://sikavica.joler.eu/knjizevni-kruzok/portali-za-knjigu-i-kulturu/knjizevne-nagrade

 

Hvala Antonija Sikavica Joler (e-mail, 8.7.2016.)

preuzimanje: word-dokument

priopćenje peričić-austrija-sandžak

EURO u rukometu 2016. u Poljskoj

EURO u rukometu u Poljskoj 2016: Tko ide u polufinale 27.1.2016 – Norveška, Francuska, Poljska ili Hrvatska?

Večernji list:

http://www.vecernji.hr/rukomet2016/rukometno-prvenstvo-2016-srbi-o-slavlju-nasih-rukometasa-to-je-jedna-od-najvecih-pobjeda-u-povijesti-sporta-1055664

http://www.vecernji.hr/rukomet2016/rukometno-prvenstvo-2016-hrvatska-ide-po-cudo-protiv-poljske-treba-nam-pobjeda-od-11-golova-razlike-1055519

http://www.vecernji.hr/rukomet2016/rukometno-prvenstvo-2016-kolinda-grabar-kitarovic-pozdravila-rukometase-uoci-utakmice-s-poljskom-1055549

čudo iz Međugorja:

https://www.youtube.com/watch?v=gZizrwWdG8U

šokantan dan na EURU 2016

https://www.youtube.com/watch?v=nCKzI8-Onpo

Hrvati ili Francuzi: tko bolje navija

https://www.youtube.com/watch?v=bhJTdz2tBgk

Bullhit:

https://www.youtube.com/watch?v=PSpvZbD3Ox4

EURO 2016 – Croatia-Poland 37-23 Highlights!

https://www.youtube.com/watch?v=yJ3CCXaTqOU

konačno:

Prvi: Njemačka

Drugi: Španjolska

Treći: Hrvatska

Četvrta: Norveška

sportsko čudo

kad imaš 0,1 posto šanse

i nitko zapravo u tebe više ne vjeruje

sam moraš pokušati preokret i ipak imati nade

tomu se onda na kraju ti sam ali i drugi dive

Gotovina nije sve

16.11.2012.: Haag, Hrvatska i Hrvati

Haag je pustio hrvatske generale na slobodu
Hrvatska opet ima Gotovinu
Hrvati nadalje bez gotovine…

Domovina kakva bila,
Rođenom je sinku mila.

(Petar Preradović, Dvije sestrice)

Siromahu ti si sve bogatstvo,
Bogatome još veći imetak,
Veselome neizmjerno carstvo,
Žalosnome veselja početak.

(Petar Preradović, Nada)

http://ponude.biz/knjige/p/PetarPreradovic-Izabrane_pjesme.pdf

http://www.scribd.com/doc/26688228/Petar-Preradovi%C4%87-Izabrane-pjesme

www.hrvatskijezik.eu

http://www.hrvatskijezik.eu/?q=node/19 (Petar Preradović, Nove pjesme, Nada)

Gotovina, gotovina, sve gotovo?

Franz Rotter, Croatia liberata, Željezno 2002, str. 42:

Ja sam, evo, pepeo vaših svićic
rana oštroglupih nožev
ruševina mrtvačničina mira
u krvavoj mećavi očenaša
još krešći sudenje Kajfaša:
Ubijmo ga, ubijmo ga
kad bude zakopan
najt ćemo si drugoga –
aš za naš hrvatski rod
ćemo ubijat, ćemo umrit
Krvati smo, hura!, k svojemu svoj
hura!, Krvati, neka čuje cijeli svit
da ćemo Lijepu našu kot crkotinu nek ljubit.

Nikola Benčić (Beč, 2002):
Pepeo ovde znači prah, zemlju, sve ono ča padne u grob, ča je ali bilo osvitljenje, prorokovanje, vidjenje, vizija u pustom životu. Od reda “ubijmo ga, ubijmo ga …” je pozivanje na narodnu obljubljenu pjesmu “Pijmo ga, pijmo ga, … “, ča projde u gradišćanskohrvatsku himnu, a po tom u hrvatsku himnu. To se mora i tako deklamirati, najbolje bi bilo jačiti, i to u skrajnjoj zdvojnosti nad lažljivosti a ipak istini tih himnov, …

%d blogeri kao ovaj: