Ljudevit Škrapić – DROPTINE…

Ljudevit Škrapić: Droptine, 1988.

  • početak: 19.7.2015.
  • kraj: 31.8.2015.
  • kontrola: 31.8.2015.

… po stazama gradišćanskohrvatskoga jezika

blog ima pet ljet/godina (28. kolovoza 2010.)

Ljudevit Škrapić je do sada objavio 3 zbirke svojih pjesama:

  • Droptine, Budimpešta, 1988.
  • Obračun, Budimpešta, 1996.
  • Po dugoj cesti, 2013. (Sabrana djela, 1. izdanje 2012.), Hrvatska samouprava Petrovo Selo; Croatica Budimpešta

hvala za slike (Timea Horvat, 4.1.2016.): Hrvatski glasnik (27.12.2012.)

http://volksgruppenv1.orf.at/hrvati/visti/stories/175449.html

http://hrvatskenovine.at/clanak/11-01-2013/nova-zbirka-pjesam-l-skrapica

http://www.matis.hr/index.php/hr/novosti/1540-nova-pjesnicka-zbirka-lajosa-skrapica

ORF, Hrvatska redakcija: Lajoš Škrapić: 75 ljet/godina

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2589407/

životopis (Droptine):

Ljudevit Škrapić rođen je 1938. u Petrovom Selu u Željeznoj županiji. Osnovnu je školu svršio u rodnome mjestu, gimnaziju u Sambotelu. Diplomirao je na budimpeštanskom Sveučilištu Eötvös Loránd iz matematike i fizike. Radio je kao predavač na Katedri za opću fiziku na spomenutom sveučilištu.

Pisanjem pjesama i umjetničkim prevođenjem bavi se od 1980. Radovi su mu objavljivani u tjedniku Narodne novine i godišnjaku Narodni kalendar. „Kako su mu pjesme napisane na dijalektu što ponovce doživljuje svoj preporod, na govoru Gradišćanskih Hrvata, građa ove knjige, mimo svojih estetskih odlika, djeluje odgojno a istodobno ublažuje golem manjak pisane riječi na tome lokalnom narječju.

Premda živi u glavnom gradu, ključni motivi i teme njegovih pjesama jesu doživljalji iz zavičaja. U njima je nazočna duboko i iskrena vezanost za rodno mjesto, obitelj, za svijet seoskih ljudi, za radosti i poslove ratarskog života; javlja se, međutim, i zabrinutost zbog postupnoga kopnjenja materinskog jezika i skrb za budućnost svojega roda.

Ugodno nas iznenađuje svježina, izvornost i bogatstvo jezika te izvrstan ritam ovih djela. Građa ove knjige uspješno je dopunjena prijevodima pjesama stranih pjesnika.“ (Iz rezenzije)

Umro je Lajoš Škrapić: 1.2.2016. u Budimpešti

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2755402/

 

Droptine, 1988. Manje poznate riječi  a-j
a

ar – jer

batika – batina

batriti – hrabriti

baturak – okomak

bistvati – nagovarati

Bizonja – Bezenye

boj – rat

bolvanka – idol

brunčati – brujati

d

dalko – daleko

dibina – dubina

dičak – dječak

dičaric – mališan

dičarija – djeca

dilo – rad, posao

ditić – djetić

dobitak – pobjeda

dohađati – približavati se

dojti – doći

doklje – dokle

domon – kući

doseć – dodirnuti

drivo – drvo

droban – sitan

droptina – mrva

drugač – drukčije

duha – miris

dusati – gurati

h

„hik“ – nadesno

hipac – hip, čas, tren

hiža – kuća, soba

„hojs“ – nalijevo

Hornice – kolica

Hrastina – Harasztifalu

hud – brz, hitan

htiti (oni hte) – htjeti (oni će)

c

campica – kokošja noga

ciciti – sisati

cintir – groblje

cipalo – cjepanica

cmuriti – slabo gorjeti

crikva – crkva

cucak – pas

f

frcati – pjeniti

fući – vući, čupati

i

ishod – istok

iskati – tražiti

iscipati – isprašiti

ispitovati – ispitati

iznimati – izvaditi

iznositi – donositi dijete

izvancati se – nabjesniti se

č

čabarok – hrušt

čar – čak

Čatar – Felsőcsatár

čaval – čavao

česa – čega

človik – čovjek

črip – crijep

črn – crn

črv – crv

ć

ćut – osjećaj

g

glas – vijest

glava – klada, panj

glumboš – metak

Godi, Mrtvi God – Dušni dan

gor – osobito, naročito

gorice – vinogradi

grabljast – surov, grub

gresti – grepsti

grihnuti – prosijati

grižav – kržljav

grulje – gruda

gubac – gubica

gušćar – gušter

j

jačiti – pjevati

jad – srdžba

jafkati – jaukati

jalan – nenavidan

jarac – ječam

jezero – tisuća

jur – već

 

Droptine, 1988. Manje poznate riječi k-p
k

ka – koja

kača, kačica – zmija, zmijica

kade, kadi – gdje

kaditi – pušiti

kales – karuce

kaniti – htjeti

kaniti se – pogriješiti

karati se – svađati se

kar kadi – ma gdje

Kemlja – Horvátkimle

ki – tko

kiće, kićice – grančica

kigod – gdjegod

kitica – cvijet

klajse – klasje

kličica – klijet

klecala – školska, crkvena klupa

‘ko – ako

kočak – sjenara

‘kol – okolo

kolobar – krug

kolobariti – kružiti

Koljnof – Kópháza

komuška – mahuna

konjic – skakavac

koritnjača – krastača

koruna – kruna

kot – kao

kotrig – ud

kozlica – stog, kamara

krajina – kraj, pokrajina

kreljut – krilo

krez – kroz

krisca – drvena građa, skele

ku – koju

kude – kamo

kupčac – gomilica

kuri – pijevac, pijetao

kuriti – grijati, ložiti

kvizan – siguran

l

lasikati – bljeskati se

ledvenica – ledenica

liska – list

mahasti – maljav, pernat

majr – majur

maljati – crtati

manjkati – opadati

marac – slatko piće

mat – mati

med – među

mefko – meko

micnuti – maknuti

mlahav – slab, nemoćan

možanja – mozaik

mrnjati – mrmljati

mudroznanac – mudrac

muhinje – mahune

muka – brašno

mumljati – papiti

n

‘na – ona

najpar – naprijed

najti – naći

najvekši – najveći

naklinjati se – naklanjati se

nankolo – naokolo

naprajt – napraviti, učiniti

naprigzeti – preuzeti

nazlediti – uvrijediti

nek – samo, tek

nepravica – nepravda

nesitan – lakom

neugodani – bezuspješan

ni’ – nije

‘ni – oni

nigdor – nitko

‘nomu – onomu

o

obajti – obuzeti

objamiti – obujmiti, zagrliti

odlučiti se – rastati se

odvud – odavde

ofrovati – žrtvovati

ojce – oje

ojsijak – čičak, bodljika

okrajac – odrezak

orudalje – oruđe

ostajt – ostaviti

osvititi – osvijetliti

otkivati – odmagliti

otpravljati – krenuti na put

otprimiti – otpremati

otprt – otvoren

p

paraga – parlog

pažulj – grab, bob

peglja – pegla, glačalo

peljati – roditi

petljar – prosjak

Petrovo Selo – Szentpéterfa

piplje – pile

pivac – pijevac, pijetao

Plajgor – Ólmód

pluti – plivati, plutati

podgrizač – rovac

podmuče – tajom, krišom

podvitak – podmetak

pojti – poći, otići

pokuknuti – pogledati

polag – pored

pominak – razgovor

poprik – unakrst

poseći – posegnuti

pot – znoj

potahnuti – potonuti

potaren, potren – slomljen

povidati – reći

povlić – povući

povrislo – konopac

poždroknuti – progutati

pratež – haljina

precidati – procijediti

preja – pređa, vlakno

preti – hvatati

prez – bez

prignut – poguren

Prisika – Peresznye

prisirati – smetati

prodikalnica – predikaonica

projti – proći

protuliće – proljeće

protulićni – proljetni

pucanje – pljesak

Pustaba – Pusztarádóc

pušalj – čvor

putrica – čupica

 

Droptine, 1988. Manje poznate riječi r-ž
r

ramen – rame

raščihati – raščinjati

rodne boli – trudovi

rompatati – luparati

roštati – šuštati

rub – plašt

rubača – košulja

rublje – ruho

s

sad – plod

sapa – para

seguran – hrabar

shorati – poorati

siča – živica

simo – ovamo

sitva – sjetva

skala, skalina – stijena

skorka – spor, svađa

skotina – gnoj

skrbljiv – skrban

skvariti se – postati proklet

smihnuti se – osmjehnuti se

snitljiv – snjetljiv

„splašeni Makur“ – plašljivac

spominak – spomen

spoznati – upoznati

sprohod – sprovod

sprvine – sprva

spuniti se – ispuniti se

srabljiv – svrabljiv

srd – srditost

srično – sretno

srižan – pun inja

stakan – čaša

starnje – strnište

stelja – postelja

stina – zid

stranjski – inozemni, tuđi

stric – stričak

striha – streha

stugovati – tugovati

suk – komad drva

suprot – nasuprot

suri – siv

svagdir – svagdje

svetačni – svečani

svetak – blagdan, praznik

svićica – šibica

svitljavina – svjetloća, svjetlina

sviznuti se – sružiti se

š

Šice – Horvátlővő

škulja – rupa

škuri – mračan

štrok – roda

štrukati – bosti, bockati

štuk – top

šušanj – suho lišće

t

ta, ota – taj

torica – čičak

trhet – teret

tribiti – trijebiti

trišćica – trijeska

trnac – trijem

tubolac – tobolac

tuketati – kucati

turnjasti – poput tornja

tuvaruš – prijatelj

u

urodja – rod

Umok – Fertőhomok

Unda – Und

v

‘vako – ovako

‘vakov – ovakav

vas – sav

već krat – više puta

Vedešin – Hidegség

vekši – veći

vlič – vući

‘vo – ovo

vojka – uzda

vračiti – liječiti

vragutni – vražji

vratnjak – zaokret na oranici

vrčak – vrtić

vred – uskoro

vresketati – jecati

vrić – metati

vriča – vreća

vrtal – vrt

‘vu – ovu

‘vud – ovuda

vutal – šupljikav, rupčast

z

zabušiti se – udariti se

zač – zašto

začeti – početi

zahićen – zanemaren

zajti – stići

zali – zao

zano – zato

zasvišćen – omamljen, opijen

zbuditi – probuditi

zdibljani – podivljani

zdigati se – dizati se

zdih – uzdah

zdila – zdjela

zdvojenje – zdvajanje

zeti – primiti, uzeti

zgoditi se – dogoditi se

zgubitak – gubitak

zihati – zijevati

‘zik – jezik’

zlamenje – znamenje

zledan – pogibeljan

znan – možda, valjda

zničen – uništen

zničiti – uništiti

zutra – sutra

zviraljak, zviranjak – izvor, vrelo

ž

ždribica – ždrebica

ždrocati – gutati

Židan – Horvátzsidány

žitak – život

žufko – gorak

žužnjati – zujati

Ljudevit Škrapić – Blažen si bil…

PO DUGOJ CESTI

Blažen si bil…

Blažen sam bil…

do smrti vesel,

ljubil sam zimu,

lito, jesen,

protuliće,

maglu, mraz, sunce,

dolinu, brig,

snižne vrhunce.

Žitak jedini,

čudnoviti;

klicu na razum

poroditi.

Iz dibine zajt

u višinu,

u buri najt

i čut tišinu.

Plut suprot

burnomu potopu,

izdržat

da me ne zatopu.

Stvarat za ljude,

nesebično,

prenosit sve teškoće

srično;

zet orudalje,

što to stvorit;

ne nek prisirat,

nek govorit.

Poslat u službu

srce, dušu,

i kad vitri

ne tebi pušu.

Rušit, ko j’ tribi

da opstojiš,

uzidat novo

– zač se bojiš? –

na kvizni temelj,

tvrdi, zdravi,

koji su oci

osnovali.

Naučit mudrost

prostih ljudi,

ne da putnik

kigod zabludi.

Prigdat njim ljubav,

ćut i znanje,

brinut, trsit,

trudit se za nje.

Pomoć svojim

odvezat lance,

zbudit na dužnost

pismoznance!

Ljudevit Škrapić, Droptine, 1988, 5-8.

orudalje-oruđe

prisirati-smetati

Ljudevit Škrapić – Pazi

Pazi

Prsa ti stisne,

srce se micne:

grozi se kaplja!

Što? Smrt najlaglja!

Kako smo mudri,

doklje ne udri

pljuska poslednja,

vragutna, zledna!

Ne kadi, ne pi‘

nit masno ne ji;

jad si izvancaj

nad drugim, pa j’ kraj!

Ništ se ne brini

za druge; rini

si najpr tvoje!

Speči si svoje!

Kostanje grebi

iz ognja, sebi

Ljubi, uživaj

i već krat minjaj!

Poslušaj, sedi,

za cuckom sledi:

strese si kaplje,

živi prez kaplje!

*

Služi pravicu,

skromnu kraljicu,

‘vu siroticu,

samotnu pticu!

Živi za ljude,

toli jim tuge

i njeve boli

pretisni doli!

Pesimist škuri;

zač te ne kuri

oduševljenje,

‘vo pokolenje,

med kim prebivaš,

dobro uživaš,

Prez posta živiš,

pravo si širiš.

Kako smo mudri

doklje ne udri

pljuska poslednja,

vragutna, zledna;

ka prsa stisne,

srce ti micne;

u oči trisne

i telo svizne!

Ljudevit Škrapić, Droptine, 1988, 9-11.

već krat=većkrat

micnuti-maknuti

vragutni-vražji

zledan-pogibeljan

izvancati se-nabjesnjeti se

sviznuti se-srušiti se

 

Ljudevit Škrapić – Zora

Zora

Otkud ćuti ptica

da noć prebudi dan?

Kos, slavuj, sinica

spivanjem gonu san.

Od jačke pijano

pozdravljaju zoru,

kukuriče rano

i pivac u dvoru.

Na dilo poziva,

gluši jutrašnji zvon,

kar kadi prebivam,

spomina me na dom.

Trava se umiva

u srebrastoj rosi,

u vlakne se skiva

oštroj, gruboj kosi.

Sura, litnja magla

nad poljem se zdiže,

zbuđa se krajina,

glej, danu se žiše.

Zora: ponavljanje,

svaki dan dar za nas.

Do smrti ufanje

i žitak na danas.

Prez sna duge noći

čekam da pristupiš;

strah, grih, vrag uskoči

kad me ti pohodiš.

 

Ljudevit Škrapić, Droptine, 1988, 12-14.

zbuđa= zbudja

kar kadi-ma gdje

40,600 hits/pogodaka

1100. posting

blog danas ima 5. godišnjicu

Ljudevit Škrapić – Na spominak J. J.

Na spominak J. J.

Verno si nas služil

širom po Gradišću.

Prijatelj, brat si bil

skroz, uza granicu.

Koljnof je nudil stan,

Plajgor, Narda, Šice,

Kemlja, Unda, Židan,

čatarske Gorice.

Umok i Vedešin,

Bizonja, Prisika,

dobar tuvaruš svim,

človik za človika!

Karal si se za nas,

prokljinjal nemarnost,

trapil, boril – danas –

za vedru budućnost.

Doma si bil kod nas

u Petrovom Selu,

Joco, pokojni naš:

sad rubom na čelu!

Neka te sprohodi

Velike crikve zvon

– po putu, med grobi –

u vekovečni dom.

Ljudevit Škrapić, Droptine, 1988, 15-16.

Ljudevit Škrapić – 42 lit

42 lit

Šest put sedam,

sedam put šest:

vrime biži

kot poljski zec.

Letu lita –

ptice naše:

stari kosač

bliže jaše.

Ako jaše,

neka jaše!

Završimo

dilo naše

da na zadnje

kad se žanje

i za nami

što ostane.

Ljudevit Škrapić, Droptine, 1988, 17.

Vladimir Vuković, „Na polovici žitka človičjega“. Interpretacija pjesme Lajoša Škrapića, Kalendar Gradišće 2014, 63-68.

Ljudevit Škrapić – Još vik’ …

Još vik’ …

Još vik’ mrnju u glavi

bojni aeroplani –

ptice smrtne!

Leteć prik nas, na grade,

rušeći zidi, zgrade,

rodeć mrtve!

U možanji, u mozgi,

zavrtan je do kosti

glumboš šumni!

Kad će zamuknut, k vragu

Opet mi je na pragu,

fućka, žužnji!

Još vik‘ vidim roj gusti,

nad gradom trhet spusti,

šumi tuča!

Laje, ziva civ štuka;

plamen, dim nebo štruka,

grmi, puca!

Biškupske crikve križa

lančana bomba križa:

nebeski dar!

Pet tisuć živih manje;

novi cintir za nje:

Smrt! Rodan dan!

Još vik’, još vik’ me trapi:

strah se skiće pod vrati,

ne pustim ga!

Ako svit i ozdravi,

Bože, ne daj da zabi

do sudnjega…!

Ljudevit Škrapić, Droptine, 1988, 18-20.

glumboš-metak

trhet-teret

štrukati-bosti, bockati

%d blogeri kao ovaj: