Ana Šoretić – Nikoli Benčiću, Jesenske ćuti

Ana Šoretić

Nikoli Benčiću

pokus hvale nervozu početnika

Kako hvaliti ričom

majstora riči?

Kako pohvaliti človika

skromnoga bića?

Kako zahvaliti mužu

širokoga srca?

Kako iskazati učitelju

dostojanstvenu čast?

Kako se približiti pretkipu

jezične, znanstvene, literarne

i človičje vridnosti?

Koracati dalje po slijedi,

ke od sebe razumljivo stavlja,

nadivati uz njegovu pomoć

najdenu rič po rič po rič,

učiti od njegove

nepotresljve žilavosti,

tr služiti propadajućemu

narodu i

Bogu, prez daljnjega pitanja.

(povodom 80. rodjendana NB)

Hrvatske novine, 44/2018, 7

pokus hvali nervozu početnika

pokus hvale, nervoza početnika

NB je 80:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2941277/

https://hrvatskenovine.at/clanak/12-10-2018/na-bilu-naroda-i-vrimena-k-80-rodjendanu-akademika-dr-nikole-bencica

Povijest GH:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2939275/

veliko zanimanje:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2946018/

Jesenske ćuti

Jesen se je pojavila

Mraz okitio stabla,

Selo s turmom je savila

K tihom jutru magla.

Znamo da je konac blizu,

Jedno ljeto opet minut,

Iz magle se zvuki dižu,

U vjetru hte kriki ginut.

Divljih gusak cijeli roji

Nastavljaju putovanje

Gde teplije, dani bolji,

O vrimenu bolje sanje.

Kada človik star postane

Ćuti jur u duhu jesen,

Vjetar trudne sanje gane,

Blizu kraju je donesen.

Hrvatske novine, 44/2018, 7

Prezentacija: Povijest Gradišćanskih Hrvatov

ORF Burgenland – Hrvatska redakcija:

Knjiga ide u tisak:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2933081/

Prezentacija 1. 10. 2018.: 

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2939275/

Basbaritenori prezentiraju svoj novi CD:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2938562/

 

Mate Emil Meršić, Miloradić je umro pred 90-imi ljeti

Kulturni tajedan/KT, 26. 2. 2018.:

Nastavilo se s drugim dijelom male serije o pjesniku Mati Meršiću Miloradiću, ki je umro pred 90 ljeti. Podignuli su mu spomenike, obisili spomentable, a u Sydneyu u Australiji ga kaže još i crikveni oblok. Nikola Benčić je 1963. ljeta napisao disertaciju o Miloradiću i nije prestao baviti se s Matom Meršićem. Sada, prilikom krugle obljetnice, je izdao monografiju s naslovom „Miloradić“.

link ORF Burgenland:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2895654/

legende, razgovor o Mati Emilu: NB u razgovoru s JČ

u pjesma se zrcali njegov život (odgoj, škola, Kiseg, Va koli, Jura, Mladi danki, stari dani, Luka Vušilović: gh selo, potepuh, iz sela, morebit iz Frakanave, uzor morebit: Hari Janoš iz ugarskoga područja); Vončina misli drugačije (ne more se iz pjesam rekonstruirati životopis pjesnika)

odnos prema roditelji ne odgovara, to je sublimacija, familije Blazović i Meršić se nisu dobro pogadjale, nikad već nije bio u Frakanavi (netko ga je ipak vidio u Frakanavi, veli Leopold)

njegova filozofija je zrcali u njegovi pjesma: o jeziku, Naš jezik, već jezikov, govoriti, Modernes und Modriges (o jeziku), naš jezik je mudrosti pun ormar, i prez škole i prez knjig; jezik daje temelj, to je podloga u glavi: naši žitak… po Platonu je to: ideja je u glavi, kad se narodiš, jezik daje šine za daljnji život…

sve te antiteme: antisemitizam, antikomunizam, antialkoholizam, antinacionalizam, antimarsizam (protiv boja), antisemitizam, antiteokracija

uredniki su sve to izostavili namjerno, u 1., 2., 3. izdanju (Osinje klice)

protiv žen, Židovov, boja, Nimac (ako Nimca pustiš u stan, hitit ćete van)

iz današnjeg gledišća moramo to drugačije gledati, 100 ljet smo dalje

ono što je onda doživio na selu, to je i opisao, u svakom selu je bilo 5 židovskih familijov

Ugarsko-sovjetska revolucija: Semelikera su ustriljili, Borenića su zaprli, maltretirali su ljude na Fileži

impulzivne pjesme su nastale

antiženski stav ne štima (filozofija nature, u naturi su podiljene uloge, i narodnost: toga se mora držati, ne prodati jezik, ženu… iako ti odseknu glavu, drži se… drži se svojega kot ON)

 

Franjo Pajrić, Svi naši književniki susreti 1, zbornik se prezentirao u Zagrebu (književniki iz Hrvatske, Austrije, Madjarske, Slovačke se sastaju u Koljnofu)

 

Spunit

Spunit svoju želju,

Žuko nas prevkani;

Spunit svoju dužnost,

Kajanje obrani.

 

kompozicije na pjesme Mate Meršića Miloradića:

  • Tili-tili bum-bum! … Naša teta Kate (potpuri)

  • Med brižići zelena dolina (Panonci)

  • Spunit (ugarska dica jaču), str. 297

  • O minute hitro li tečete (T. Cindrof), O minute 1916

  • Bože ki si na višini

 

KT, 26. 2. 2018.: pjesma na kraju

Mate Meršić Miloradić

Tili-tili bum-bum (str. 267)

Petar Tyran: Mate Meršić Miloradić i Nikola Benčić nam otkrivaju našu povijest i prošlost!

Petar Tyran

Mate Meršić Miloradić i Nikola Benčić nam otkrivaju našu povijest i prošlost!

četvrtak, 22. veljače, 2018.

Hrvatske novine online

Nikola Benčić nam je sa svojom opširnom, is­crp­nom knjigom, monogr­a­fijom o Mati Meršiću Miloradiću dao u ruke nevjeroja­tan dragulj. Ne samo da je ak­ademik Benčić konačno u tiskanom obliku objavio sv­o­ju znatno proširenu i nadopu­njenu disertaciju o Miloradi­ću na Bečkoj Slavistiki iz 1963. ljeta, on je ovoga „naj­većega pjesnika nekadašnjih zapadnougarskih i današ­njih gradišćanski Hrvatov konačno postavio tamo kade mu je mjesto — polag vidjenja ku­lturne i književne povijes­ti „našega maloga roja i bro­ja“ (© Miloradić) — i o če­mu bi naš (na)rod tribao znati.

Tako je nekad bilo, i zahv­a­ljujući činjenici da su Miloradića u tada konfesionalni hrvatski škola zapadne Ugar­ske a kašnje i u najmladjoj saveznoj zemlji Austrije, Gra­dišću ne samo čitali, nego i učili na pamet njegove pjesmice, ov slavni pjesnik ušao je u opću pamet, memoriju toga ča se danas naziva gradišćanskimi Hrvati. Martin Meršić st. ga je takorekuć „pri­silio da počne pisati, da po­stane kalendarcem, konačno i pjesnikom. A to još i kakovim! Benčić je u svojoj monografiji »Miloradić« (vlastita naklada, Željezno 2017.) opisao i pokazao cijelu širinu Mi­loradićeve ličnosti i njego­voga uma, najverojatnije i is­taknu­te pameti, znamda još i genija ovoga samouka, u znan­stveni posli svakako i vrhun­skoga znalca hrvatskoga jezi­ka ta­da­ zapadnougarskih Hr­vatov. Fonetika (Neweklow­sky) je dokazala po metriki, da je Miloradić prem već o 50 ljet duhovničtva i relativne intelektualne otcipljenos­ti u maloj zabentanoj Kemlji, imao frakanavski nagla­sak, dakle jezični pečat svoje mladosti iz toga sridnjogradišćanskoga sela, ko je naro­du dalo toliko hrvatskih knji­ževnikov i pjesnikov.

Ali je posebnost ove najn­o­vije Benčićeve knjige da, čitajući o Miloradiću i njegovom vrimenu, i to kroz prizmu povjesničara a pred svim i kulturnoga človika širokoga uma i znanja, poligl­o­ta Nikole Benčića, sada moremo bo­lje razumiti i našu povijest kao gradišćanski Hrvati. Gdo do sada nije znao, a je sada čitao ovu Benčićevu knjigu, jasno mu/joj je, da mi našu povijesti moramo gledati pred svim iz ugarskoga gledišća. Naša povijest je direkt­no vezana uz tadašnju, trijanonsku Ugarsku, a stoprv po 1921. je počela Austrija krojiti našu povijest i uticati na naš „mali roj i broj“. Tim je ova Benčićeva knjiga ne sa­mo vridan opis života i djelovanja Miloradiću, nego je ne­ophodna knjiga o našoj povijesti, ku — i knjigu i povi­jest — bi tribali čim temeljitije proučavati. Zato, da bi znali gdo smo i zač smo takovi ka­­kovi smo! Ako dojdemo do spoznaje, da smo jako usko povezani s poviješću Ugarske, onda ćemo npr. i bolje raz­umiti sadašnju politiku u Madjarskoj — ča ne znači, da bi ju morali odobriti.

Kategorija:

Moje mišljenje

http://hrvatskenovine.at/clanak/22-02-2018/mate-mersic-miloradic-i-nikola-bencic-nam-otkrivaju-nasu-povijest-i-proslost

link ORF Burgenland:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2895654/

Miloradić: Meršić/Mersich, Matthäus Emil je umro pred 90-imi ljeti

Kulturni tajedan/KT, 19. 2. 2018.:

Pred devedeseti ljeti je umro najslavniji gradišćanskohrvatski pjesnik Mate Meršić Miloradić. Podignuli su mu spomenike, obisili spomentable, a u Sydneyu u Australiji ga kaže još i crikveni oblok. Nikola Benčić je 1963. ljeta napisao disertaciju o Miloradiću i nije prestao baviti se s Matom Meršićem. Sada, prilikom krugle obljetnice, je izdao monografiju s naslovom „Miloradić“.

link ORF Burgenland:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2895654/


legende (NB u razgovoru s JČ):

matična knjiga: Matthäus Emil (odanle Miloradić; milo raditi, djelati)

Mersich: 12-14 varijantov u ugarskom, hrvatskom i nimškom pravopisu; mršiti, mrčanje

školu je završio pred vrimenom, posvetili su ga ranije, pred vrimenom, svadljiv fanatik

teme u časopisi mu nisu svakidanje, zapravo nimaju ništ posla sa svakidašnjicom, fantastična teorija (kada je najduži dan u Juri, to je izračunao)

dice nije imao (divojka, dičak se je rodio 1872. ljeta; a on je došao 1979. u Kemlju, ki bi ga bio pustio…)

profesor na bečkoj teologiji nije bio (to je bio Verdenić); Ugri to tvrdu…

harendatori: s njimi se je posvadio

nek kot pjesnika ga gledamo (a bio je i znanstvenik; Scheffler>Pentarhija>Zagreb se u zadnje vrime počeo s tim baviti; Euklidova geometrija; matematika je temelj svega – veli on, Miloradić)

mi smo vjerovali ča su napisali Ivan Blažević, Martin Meršič mladji (išao je po slijedi Aristotelesa)

Tomaš Avinski (skolastika) mu je mrak, škurina

moderna filozofija, psihologija, parapsihologija

Stolni tanac: NB ga nije našao

bio je praktičan, primjer: povodja u Ugarskoj (svako ljeto, i danas još, ča se triba poduzeti, da ne dojde voda iz Ukrajine)

kako se moraju podiliti milodari

vjeronauk: biti dobar pastir (to on drugačije vidi)

Mušković se probio i izdali su ga 5-6 puta, a Miloradićev vjeronauk ne

Miloradić forsira drugu metodiku vjeronauka (Canisius…), težak položaj je imao med farniki i teologi onoga vrimena

pravičan boj: Miloradić veli toga nema; jasno to kaže u pjesma

knjižnice, u ki se more najti Miloradićeva ostavština (knjige, pisma…):

Pannonhalma, London, Braunschweig, Hrvatski Jandrof…


kompozicije na pjesme Mate Meršića Miloradića:

  • O Hrvati narod mali

  • Bože ki si na višini

  • Ja te ljubim malo srce

  • Mi smo se rano stale (Na paši uz Dunaj)

  • Hrvat mi je otac i Hrvatica mat (PAX)


KT, 19. 2. 2018.: pjesma na kraju

Mate Meršić Miloradić

Jok (Mrtinu)

Mudrosti pun ormar (4)

Mudrosti pun ormar (4)

KUGA, Veliki Borištof, petak, 9. oktobra 2015., 19.30

Pod Miloradićevim geslom “Mudrosti pun ormar” predstavili su tri osobe svoje tri najdraže pjesme ili pripovjetke iz proze ili/i poezije hrvatske ili svitske literature na hrvatskom jeziku.

  • Moderacija: Franjo Bauer
  • Gosti: dr. Nikola Benčić, Ana Šoretić, Heinz Hoffmann

Mudrosti pun ormar (4)

Nikola Benčić:

nova knjiga: Đuro Vidmarović, Jezik tvrd, Jurica Čenar…

duhovna domovina, jezik, moto literarnoga večera: i prez škole i prez knjig

  1.  krug:

Miloradić: Ormar (Mate Meršić Miloradić, Jačke, 1978, 312; 1919 gramatika…)

  1. krug:

Filip Vezdin, iz Cimofa/Hof, umro je u Rimu

Hanna Sturm, iz Klimpuha

dva dokumentarca je napravila Jasminka Domaš (Vezdin, Hanna Sturm)

Pepi Radostić: Zemlja mati (imaju u jeziku: Rusi, Poljaki, Hrvati), pjesma o seljačtvu, štokavac iz Nove Gore, pukljav, u pameti orijaš; do 1880. seljačka kultura kod nas

  1. krug:

Radostić je zadnji seljački pjesnik, Pichler surealist, Čenar, Franci Rotter…

Miroslav Krleža, kandidat na Nobelovu nagradu 1961., dostao ju je Andrić, politička odluka, 2015. pjesnikinja iz Bjelorusije, iz Minska

Miroslav Krleža: Na rubu pameti, o istini i laži, o ljudskoj gluposti

Ana Šoretić:

  1. krug:

Pajo Kanižaj: Humor u džepu

Jasminka Domaš: 72 imena, Ukloni mržnju, ima ca. 10 knjiga, neke stvari je na nimški prevodio: Sead Muhamedagić

  1. krug:

AŠ: Tamburica (90 ljet Pajngrt)

Ewald Pichler: Puna zdjela

AŠ: iz knjige Obrazi pozornice, napisao Ewald Pichler, Ana na palci

  1. krug:

Reiner Kunze: U zori

Eines jeden einziges Leben, knjiga je prevedena na 30 jezika, 35 nagradov

eines jeden einziges leben. Gedichte. 1986

https://de.wikipedia.org/wiki/Reiner_Kunze

Heinz Hoffmann:

  1. krug

Zapisnik 1929.-1939., osnivanje HKD-a, vse, 1. zapis, Franjo Cvitković, direktor iz Šuševa

Herbert Gassner: Dani ditinstva

Mate Meršić Miloradić: Lipo ti te (…igre vragolije)

… igre vragolije

August Blazović: Laži i istina (Rosa i dim)

  1. krug:

Herbert Gassner: Čemu nam granice

Herbert Gassner: Sve je važno

Miloradić: Gratis, Prik gusinjkov/Vrt, Puž, Esopova štorica

  1. krug:

Mate Meršić Miloradić: Krt

Fred Hergović: Prst

  1. krug:

Heinz Hoffmann (lirica, Drehleier)

Josef Haydn: Jutro rano se ja stanem

%d blogeri kao ovaj: