Vladimir Vuković – Teško je biti sam

Vladimir Vuković: Teško je biti sam

KT_pjesma na kraju_28. decembra 2020.

https://ivansic.wordpress.com/2015/05/14/vladimir-vukovic-tesko-je-biti-sam/

https://ivansic.wordpress.com/2020/01/13/vladimir-vukovic-tesko-je-biti-sam-3/

„Jantarska cesta drugačije“ je naslov izložbe u Koljnofu, ku je priredio Franjo Pajrić od instituta PannonIQm. Dodatak „drugačije“ uvadjuje, da izložba nima nakanjeno prikazati trgovački put iz staroga vijeka na temelju poznatih i potvrdjenih činjenic. Pohodnik ovde neka otkrije „Tajne Jantarske ceste“, ke su originalne i zanimljive, iako nisu uskladjene s ortodoksnom znanošću.

Klovićevi dvori: izložba do kraja siječnja 2021., najvažnija likovna djela hrvatske moderne, slike velikih majstora

Vladimir Vuković (82. rodjendan, 29.1.2020., hakovac, glas, novi glas, piše pjesme, prozu i analitičke tekste.)

glazba: božićne pjesme u modernom stilu

Kolo Slavuj: Kad je Marija Sinka rodila… (…Jezuš, Marija)

https://www.youtube.com/watch?v=-MKBkFrBy1o

Latino: Sretan Božić

https://www.youtube.com/watch?v=Kle_JDb_fC0

https://www.youtube.com/watch?v=SRYS_bAXiT0

Doris: Božić je

https://www.youtube.com/watch?v=Z9zusB-COeM

Tony Cetinaki: Samo Tvoja ljubav Bože

https://www.youtube.com/watch?v=6fjUL7hMg5o

 

Dometar Lemperg – Daruj!

Dometar Lemperg: Daruj! (čitao mladi: Danijel Kulović)

KT_pjesma na kraju_21. decembra 2020.

https://ivansic.wordpress.com/2019/11/18/dometar-lemperg-daruj/

Gradišćansko društvo za istraživanje je snimilo i publiciralo video-e o nekadašnji židovski općina u Gradišću. Med prezentiranimi općinami su Gijeca i Raušer, nekadašnje hrvatske općine. U istom razdoblju, u kom su Židovi živili u ovi općina je i hrvatsko stanovničtvo još bilo čvrsto zastupano.

video, videa, videi; videozapis

glazba: božićne pjesme

Dometar Lemperg: pretkip za Antona Leopolda, Ferija Sučića…

https://volksgruppen.orf.at/v2/hrvati/stories/2944620/

Raušer/Gattendorf: bivša židovska općina, filijala (Gijeca/Kittsee)

“Filijale” su bile i u Pandrofu, Bijelom Selu, jer i onde su živili Židovi, uz Hrvate…

Novi glas online ima videozapise.

Josip Brkić: Molitvenik hrvatskih pjesnika, 2020, online izdanje

Pjesme pokojnih i živih gradišćanskih pjesnikov

U zbirki se tako nahadjaju pjesme trih pokojnih i trih živih gradišćanskih pjesnikov početo od Mate Meršića Miloradića, Augustina Blazovića i Pavla Horvata, do Antona Leopolda, Jurice Čenare i Freda Hergovića.

Kot piše sastavljač skoro 550 strani debele zbirke ona nije antologija, nego vijenac molitav u hrvatskom književnom korpusu potvrdjenih autorov, ki pišu bogoljubno, bogoiskateljski ili blasfemično.

Četire pjesme Miloradića

Od Miloradića su četire pjesme: „Bog i Hrvati“, „Jutarnja molitva“, „Večernja molitva“ i „Krugom ljeta“, a od Blazovića („Ja ljubim jesen“), Leopolda („Molitva“), Horvata („Četrdeset i osma molitva“), Čenara („si bili“) i Hergovića („Molitvica“) po jedna.

ORF B:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3082519/

Josip Brkić: Molitvenik hrvatskih pjesnika, 2020, online izdanje:

https://online.pubhtml5.com/oorv/wvnv/#p=476

Vladimir Vuković – Sloboda

Vladimir Vuković: Sloboda (čitao: VV)

KT_pjesma na kraju_14. decembra 2020.

https://ivansic.wordpress.com/2015/05/19/vladimir-vukovic-sloboda/

Kompozitor i muzičar Štefan Kočiš iz Dolnje Pulje je 12. decembra svečevao svoj 90. rodjendan. Prilikom jubileja je bio predvidjen jubilarni koncert, koga su morali zbog korone otpovidati i odrinuti na kljetu. Rodjeni Doljopuljanac je i prik granic Gradišća poznat kot organist, pjevač, pedagog, zborovodja i sabirač narodnih i crikvenih jačak. Bio je na turneja po cijelom svitu, imao različne ponude, ali odlučio se je ostati u domaćem selu.

glazba: Štefan Kočiš

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3080234/

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3057002/

Slavistički almanah s člankom o orijentalizmi (Neweklovsky)

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3080569/

Lajoš Škrapić – Igra

Lajoš Škrapić: Igra (snimka)

KT_pjesma na kraju_7. decembra 2020.

https://ivansic.wordpress.com/2015/08/03/ljudevit-skrapic-igra/

6. decembra 1980. ljeta su Bruji predstavili svoju prvu ploču. „Gemma Krowodn schaun“ se je zvala i bila je početak legendarnoga muzičkoga stila krowodnrock. To je bilo pred ravno 40 ljeti. Svoj jubilej su Bruji kanili posvečevati u novembru koncertom u Kugi. Ali toga su zbog pandemije morali otpovidati. Napisali su i knjigu, u koj pišu o razvitku grupe, a brojni stručnjaki opisuju važnost krowodnrocka za narodnu grupu.

glazba: Bruji

Gerhard Neweklowsky (Wiener Slawistisches Jahrbuch 2020): Orijentalizmi u ghrv jeziku. Strastvenoga sportaša je marcijuška korona gnjavila 3 misece u bolnici (3 tajedne i umjetna koma).

Turzicme su Hrvati dosnesli iz stare domovine (balda, balta, sikira, sikirica, paltica, bautuca; bar, barom, barem; baš; bedak; bubrig; čižma; halabura; halja; nahero; jarak; sapun; šurla; torba; turak/Turak; žep).

Prik ugarskoga jezika su neke turske riči došle u ghrv rječnik: bećar, čutura, kefa, korbač, oroslan, pajtaš. papuč, somar, šator, tepša, tolmač.

Albin Frank – Ništa si ne željim

Bjelko/Albin Frank: Ništa si ne željim (čitao Fred H.)

KT_pjesma na kraju_30. novembra 2020.

link: https://ivansic.wordpress.com/2020/01/11/albin-bjelko-frank-nista-si-ne-zeljim/

impetus: poticaj, poželjenje

Links zum Film:

https://criticalminds.at/impetus-interview-zum-neuen-film-von-benjamin-knoebl/

https://burgenland.orf.at/magazin/stories/3076057/

https://www.youtube.com/watch?v=r1NrehcqKGU

Pavlinski kloštar u Pajngrtu i stari seljački stan u Pöttelsdorfu (i Bečko Novo Mjesto, i Mönchhof) su mjesta godanja kratkoga filma s naslovom „Impetus“. Film, ki igra 1927.-oga ljeta, producira i snima mladi filmotvorac Benjamin Knöbl iz Marca. On obično živi i djela u Los Angelesu. Pri snimanju sudjeluju i neki Pajngrčani.

Pred točno 25-timi ljeti, 28. novembra 1995. ljeta je Hrvatski akademski klub otvorio svoju novo uredjenu biblioteku. Biblioteku je preuredio sada jur pokojni slavist Franjo Rotter, ki je bio i bibliotekar. Pred 12-timi ljeti su ju premjestili u mezzanin. Od onda se biblioteka, ka svoje početke ima u 1960-ti ljeti, zove Centar biblioteka Franjo Rotter.

Biblioteka je sadržavala 3000 knjig i 800 časopisov.

Franjo Rotter je onda rekao: Sada stoprv počne tako druga nabavna politika, ar se sad već neću tako orijentirati na Croaticu (croatica), većina knjig naliže Hrvatsku, hrvatski jezik, hrvatski sadržaj, hrvatsku tematiku. Sada će početi novo tematsko preorijentiranje, preorijentacija na gradišćanskohrvatsku.

glazba: klapski hiti (Ne diraj mi moju ljubav, Zora bila, Da te mogu pismom zvati, Ruža crvena, Ne more mi bit)

Albin Frank je počeo pisati pjesme još u studentsko vrime. Objelodanjivao je svoju liriku u hakovskom časopisu Glas. Frank je rodjen pred 85-imi ljeti u Klimpuhu a umro je pred 23-imi ljeti u Pajngrtu. U Beču je kod Jozefa Dobrovskija (Dobrovskoga; Josef Dobrowsky) i Alberta Parisa Gütersloha (Albert Paris Gütersloh) studirao slikarstvo a bavio se je figuralnom i objektnom umjetnošću. Prema kraju života je djelao u prvom redu ilovačom ku je signirao kot InoFrank.

Fred Hergović – Sautonc

Fred Hergović: Sautonc (klalo, klanje; svinjokolja, kolinje)

KT_pjesma na kraju_23.11.2020.

https://ivansic.wordpress.com/2013/12/11/fred-hergovic-filez-likud-19-10-2013/

Samo kratko je durao mehki lockdown, u kom su poduzetniki imali ufanje, da ćedu moći nadalje prodavati svoje dugovanje, tako i Trudica Domnanović. Ona je 12. novembra otvorila božićnu izložbu i sajam u svojoj galeriji u Velikom Borištofu. Pokidob je projdući utorak stupio u valjanost oštri lockdown, je morala opet zatvoriti svoj izložbeni prostor.

Na svakom cimitoru se moru najti novi i stari grobi. Ali zaistinu jako stare grobne ploče imaju u farskoj crikvi Pandrof. Onde se moru u romanskom dijelu crikve viditi četire grobne ploče iz 16. stoljeća, na ki su uklesana hrvatska imena. Ove grobne ploče su dokaz za to, da su se Hrvati jur skoro 40 ljet pred oficijelnim datumom doseljenja doselili u Pandrof.

glazba: Massimo Savić (Iz jednog pogleda, Dodirni me slučajno, Čuvam te, Suze nam stale na put, Mali krug velikih ljudi)

Jurica Čenar – Tiha asimilacija

Jurica Čenar: Tiha asimilacija (čitao je autor)

KT_pjesma na kraju_16. novembra 2020.

https://ivansic.wordpress.com/2013/01/02/jurica-cenar-asimilacija/

On je glava Brujev, otac Krowodnrocka, aktivist i jedan od utemeljiteljev Kuge. Uza to je novinar, pisac, glumac, učitelj u mirovini i bivši poslanik u zemaljski sabor – govor je o Joški Vlašiću. Vizija za interkulturnim, većjezičnim i pravičnim životom ga je gonila vas žitak. Prošli pandiljak je Velikoborištofac svečevao svoj 70. rodjendan.

glazba: Bruji (Lipo ti je čuti), Mia (Sanjaj me), … Nena Ukraden & Arsen Dedić (Imam neku sklonost za te), Bruji (Moj otac mi je rekal sinak posluhni me…)

https://www.youtube.com/watch?v=3NgILhmpfnA

https://www.youtube.com/watch?v=y5VLhEcYOKM

Zagreb, Drugi svitski festival književnosti, sastanak književnikov iz cijeloga svita (utemeljiti Institut Marko Marulić…). Lani osnovali, da povezuju sve Hrvate i pisce.

Ljetos bhi bili pozvani: NB, Petar Tyran, Jurica Čenar, Agnjica Čenar Schuster; Petar Tažky; Timea Horvat, Šandor Horvat; Antonio Sammartino, Leopoldo Lalli, Antonio Piccoli

Lani su bili: Šoretić, NB, Tyran

BRUJI

Moj otac mi je rekal sinak posluhni me

Nisam te bil ja prosil da napojiš konje

Oče, oče a kako bi kad ih već va štali nij

Zaminili smo konje za mrzlo željezo

Nikomu već ne hasni na podi staro sijeno

A svit se kreće svaki dan, ne moreš s tvoje kože van

Ahhh, na na na na na nanana

Ahhh, na na na na na nanana

Moja mat mi je rekla hej sinak poj med ljude

Zač svenek doma čučiš tr misliš na tuge

Mati, mati a kamo bi kad su svi va varoši

Na nedilju i na svetke, hej hej ča za veselje

O ceste pune mladog žitka a oči, oči puni želje

A pandiljak još nek brat, proklet put takov žitak

Ahhh, na na na na na nanana

Ahhh, na na na na na nanana

 

budim se i osjećam kraj mene nemam te

sve na tebe miriše, tražim te, al‘ uzalud je sve

prebirem po mislima kad sam ti rekla ne ili nisam dala sve

uzalud jer više nema te, ohoo nema te

srce se lomi

vrati se ljubavi i oprosti mi, jer još te želim

molim te, nestat će gorke suze sve

tako te trebam, molim te

sad oprosti mi i budi moj, nježno grli me

voli me zauvijek ohoo, zauvijek, ohoo, zauvijek budi tu, budi tu

(nepoznata pjevačica)

Ana Šoretić – Misli pod korunom hrasta

Ana Šoretić: Misli pod korunom hrasta

KT_pjesma na kraju_9. novembra 2020.

https://ivansic.wordpress.com/2020/10/15/ana-soretic-zvuk-dvora/

Klimpuška autorica Doroteja Zeichmann je do sada izdala pet vlašćih knjig s lirikom i prozom. Sada je objelodanila šestu s trimi povidajkami za dicu. Knjigu s naslovom „Mona i Liza“ je izdalo Hrvatsko kulturno društvo. Prezentacija knjige je bila nedavno pred generalnim spravišćem HKD-a u Filežu.

Na vidilu: izložba Brijuni (dvije ličnosti, Paul Kupelwieser; Josip Broz Tito; film; galerija NOVA)

https://www.glasistre.hr/kultura/galerija-nova-izlozba-brioni-pokusaj-prizivanja-mrtvih-677755

muzika: FTM-trio (Sanja, Klakar, Sam ti danas rekao, Zovi se; Vridilo je/Oliver)

https://www.youtube.com/watch?v=fDBxNuzm1i8

DZ: http://www.dorotheazeichmann.at/index.php/publikationen

Nema uspomena/Keine Erinnerungen mehr

Med nebom i paklom/Zwischen Himmel und Hölle

Mrtvi na odmoru

AB – DZ

Želja/Der Wunsch

Mona i Lisa (dičja knjiga)

Augustin Blazović – Ne gataj mi smrti

Augustin Blazović – Ne gataj mi smrti (čitao AB)

KT_Pjesma na kraju_2. novembra 2020.

https://ivansic.wordpress.com/2014/02/26/augustin-blazovic-ne-gataj-mi-smrti/

https://ivansic.wordpress.com/2016/09/12/augustin-blazovic-ne-gataj-mi-smrti-2/

Dušni dan, Mrtvih god (2. 11.)

Dijakon Vili Jandrišić iz Pinkovca se u svojoj mirovini ne angažira samo na crikvenom području nego i u hospicijskom gibanju. Po posebnom školovanju u Beču on sada pohadja teško betežne stare ljude. To je otežala aktualna, napeta situacija zbog korone. Nikola Zeichmann je kratko pred svetki pohodio dušobrižnika u njegovom domaćem selu Pinkovcu.

Porin… (serija dokumentarnih filomova, sve epizode, videoteka HRT-a)

glazba: Terezija Kesovija

Proći će jednom ovi dani

https://www.youtube.com/watch?v=DbMw1ITIT2o&list=LLMeHYGtck5mGDAcawgNGcbQ&index=564

In memoriam

https://www.youtube.com/watch?v=Gas0urla0I0&feature=emb_logo

Ne plači materino čedo

https://www.youtube.com/watch?v=4PGtTaEWRRA

Stare ljubavi

https://www.youtube.com/watch?v=Aw0fXSUi1ys

Pjesma nad pjesmama (Salomonova pjesma)

https://www.youtube.com/watch?v=SKEzOnBRD00

Martin Jordanić – radiodrama

Na Nacionalni svetak morete čuti posebnu emisiju. Prilikom 85. rodjendan Martina Jordanića ćemo ponoviti njegovu radiodramu Zakopani televizor, ka je nastala 1983. ljeta.

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3071690/

%d blogeri kao ovaj: