Anton Leopold – Gerištofcem

Anton Leopold

Gerištofcem

Gerištofci, poštenjaki,

Nekrivični nesrićnjaki –

Plamen ognja, šaka črna

Je za vas nemilosrdna.

Isušene vaše mlake

Već ne gaju zelenjake.

Suše jesu vodu spile,

Mokre jarke istrošile.

O poštujte velikane

Svetoga nam Florijana!

Izgradite mu pilj bijeli,

Da vas čuva sve va seli!

Cvijeće iz Gradišća, vlastita naklada, Gornja Pulja, 1954, 27.

Anton Leopold: Zelenjaki

Zelenjaki

Pred mnogi i mnogi ljeti odibirali su u selu pretpostavnoga, koga danas zovu načelnik ili liktar. A to nije bilo svenek lako, ar je u selu bilo već vrlih muži, ki bi imali pamet i sposobnost za ovu službu.

Stalo se je, da je pretpostavni Blaž naglo umro. Morao se vrijeda odibrati novi.

No, ovput to nije bilo lako, ar su bili tri kandidati: Jure, Zidor pak Pave. Svi tri su bili sposobni. Ni jedan nije bio bolji ili gorji od drugoga. Kad se pak u tri sjednica „poštovane gmajne“ nije odlučilo, su oni pitali najstarjega muža sela. Ov devedesetpetljetni starac je još bio javoran, imao još oštru pamet pod svojom kapom astrikom.

Stari Kuzmo je rado sidio na drivenoj klupi pod velikom vrbom uz široku mlaku nasred sela. U svakoj mlaki, okrojenom rogozom, živile su zelene žabe i male žabice. Ove žabe kreketale su u dugi protulićni i ljetni noći. Kad su došli starca pitati za tanač, reče:

„Vidite ovu našu mlaku, u koj ima toliko i toliko žabokrećic1, ku su napravile naše žabice. Svi tri kandidati neka skoču u vodu – mer zatopiti se nećedu – ar nije tako diboko. Ki bude imao na svojem tijelu najveć zelenila, ta neka bude pretpostavni.“

Tako se je pak učinilo. Svi tri su se morali svlići do gać ter skočiti u vodu. Veli se, da je imao jedan od njih veći trbuh. Na ov trbuh se je navalilo najveć zelenila.

Tako je nastao deblji Jure Stanić novi načelnik. Dojduću nedilju je jur prisegao pred tanačem „poštovane gmajne.“ Bio je dobar pretpostavni. Skrbio se je, da ostane u selu zelena priroda nedotaknuta.

No, nasljednik Jure Stanića – malo slabije pameti – dao je ipak zagrnuti tu široku mlaku.

Glas o ovom odibiranju raširio se je bio vrijeda široko i daleko. I susjedi Hrvati su pak počeli stanovnikom toga sela govoriti „Zelenjaki.“

Danas su te nekadašnje „zelenjake“ naslijedili drugi „Zeleni“, ki se tako zovu kot politička stranka. Ovi se zalažu za očuvanje prirode. Tako kanu nekadašnje zagrnute mlake i potoke opet iskopati i u nje opet doprimiti zelene žabe i zlatne ribe.

1 žabokrećica – žabokrećina: ča žabe požeru i opet ispljunu; pluje na vodi kot zelena mriža.

Franz Franta Anton Leopold, Hrvatske povidajke, E. Weber Verlag, Eisenstadt, 1992, 38-39.

2020. se Žabljak ne organizira zbog koronakrize.

Anton Leopold: Zelenjaki

Anton Leopold

Zelenjaki

(Priča – Sage)

Gerištof je lipo selo,

Bijeli turam mu je čelo,

U sredini je potočić,

Malo mutan to oblačić,

Ovde čumru usred grabe

Mnogobrojne tihe žabe.

Zelenilo vode ove

Žabokrečina se zove.

Neke žene rublje prale,

Guske vodom se kupale.

Žene onde kade dublje

Prale svoje hižno rublje,

Katkad je pozelenilo,

Nekim i po volji bilo.

Zeleno je farba cvanja,

Sok života, znak ufanja.

Zeleno je protuliće,

Zeleno je s lišćem kiće…

Zeleni i neka stranka,

Terezija, ženka tanka….

Ja sam čuo za neku priču,

Ku gavrani s loze viču:

Napio se je neki Jandre,

Zignale ga k curka klandre,

Da ne bude doma krkao,

Ter im friški zrak požrkao,

V stanu smrdio im špiritus,

Ako bilo i exitus!…

Lipo je u ljetnoj noći,

Žablji koncert s puno moći.

Jandre flašu si donesao,

I pri curku kaplje stresao.

Jandre opet flašu spraznio,

Ter se nije već razjasnio.

Tupo je pri curku zaspao

I s žabami koncert rašpao.

Jandre se uz curak ruljao,

Ter u curak nutra upao.

Voda tepla, ter uživao,

Rastriznio se, van doplivao.

Došao danak, jutro bilo,

Na njem sve se zelenilo,

Žabokrečina je cvala,

Teca Jandru pofarbala,

Izgledao je kot kiseljak,

Kot vodenjak i zelenjak,

Čudno zgledao muž rumeni,

Ljudi rekli mu i „Želeni!“

Pak se reklo po svakudaj:

Zeleni su prvi partaj!

Neki zdili Gerištofcem,

Svim potomcem, novim novcem:

„Zdravo cure i junaki,

Zeleni ste, Zelenjaki!“

Ovo farbe – Gerištofa,

Do Jandrinje, kiritofa,

Zatim gasne zelenilo,

S maglom miša se šarilo,

A u zimi pak bjelina,

A u mlaki je tišina…

U sredini sela curak,

Gde je nekad harao Turak,

Kad su Cagu poničili

I hrvatsku krv točili…

No Gerištof jedno mjesto,

Gde zeleno zemlje tijesto.

Zelenilo, širok travnik,

Jedan zdenac kot poglavnik,

Zdenac „djerma“ na vadilo,

Gde je nekad bilo krilo,

Mokra mlaka, žabic pik-nik,

A danas potočić Ribnik.

Frakanava – Gerištof, august 1996.

(Po Marku Štoričaru)

kopije, rukopis Anton Leopold, 1996.

piknik

Jožef Blazović – Večernji koncert

Jožef Blazović

Večernji koncert

Gerištofci v mutnoj mlaki

Doma jesu zelenjaki,

Žabe, froši – mladi, stari;

Ki na sami, ki na pari. –

Kad se počne zaškurivat,

Primaš začne nje pozivat:

Hajd na koncert, sestre, brati,

Gerištof jur ide spati!

Kva, kva, njim zabrunda stari;

Kre, kre, mladi grlo kvari;

Kontro dava staramati,

Tučeć s čampom v mekom blati.

Stari žabac dirigira,

Čvalju široko otpira;

Palica mu kusić slamke,

S kom on maše prez prestanke.

I žabice, lipe, mlade,

Zadnje biti ne bi rade;

Pum, pum, kriču još pumpori,

Skaču po močvarnoj kori.

Misec sviti, namiguje,

Kad iz mlake koncert čuje.

Žabe jaču i kvakaju –

Dokle ljudi vsi spavaju.

Pjesništvo Gradišćanskih Hrvata, HAK, Beč, 1977, 64.

Jožef Blazović

KORONA-KNJIŽEVNOST AUDIO IR: link

audio: link na Maharu

Zelenjaki – Oko Božića u Beču

Zelenjaki Gerištof, klapa Staro vino: CD i tri adventski koncerti

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3021652/

Beč: 25. 11. 2019.

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3023525/

Gerištof: 1. 12. 2019.

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3024506/

Schloss Tabor, Neuhaus am Klausenbach, 14. 12. 2019.

Zelenjaki labdaši, 50 ljet SCG i zadnja želja

Piccasso iz Poreča_7_2016

Zelenjaki labdaši

ne igraju već seoski igrači naši

došli su susjedi Ugri pajdaši

da igraju na našoj zelenoj nogometnoj paši

već ne stoju graničari medjaši

kad se dobi svi mislu, pobjeda naša i naših

ali nisu dobili naši

varaš se, dobili su varaši

kupljeni tobrači

kad već ne igraju seoski naši

Gerištof, Filež, Frakanava, Mjenovo,…

bez plaćenih igračev u nogometu ne ide

 

50 ljet SC Gerištof

seosko selo

seoske pravice

seoski ljudi

seoske navade

seoske priredbe

seoska fešta

nikad dosta

 

U Gerištofu su pred pedesetimi ljeti osnovali nogometno društvo. Zlati jubilej su u okviru Žabljaka svečevali prijateljskim mečom bivših športašev i navijačev, ki su se skupno spomenuli starih časov.

televizija: Dobar dan Hrvati/DDH, ned, 15.9.2019.

radioemisija Širom barom, sri, 18.9.2019. on demand/na zahtjev

 

Zadnja želja

Po kratkoj bolesti umro je bogati Slovenac ki je imao tri zete: Slovenca, Nimca i Hercegovca.

Njegova poslidnja želja je bila da mu zeti u škrinju, lijes ubacu po 2000 eurov.

Položili oni tako punca u grob i odmah zatim Slovenac teška srca ubaci 2000 eurov.

Nimac takaj ispuni svojemu puncu poslidnju želju te i on ubaci 2000 eurov. Potom sve oči su bile usmirene prema Hercegovcu ki iz žepa izvadi olovku i počne nešto pisati.

Potom kad je završio, svim pokaže ček na kom je bila cifra od 6000 eurov i ubaci ga u škrinju, a zatim uzme onih 4000 eurov ke su ubacili Slovenac i Nimac tr veli:

„Nimam ništ gotovine kod sebe trenutno, a punac nek upinezi ček kad njemu zatriba novac!“

Hrvatske novine, 37/2019, 32.

http://www.kutaknet.com/index.php/slobodno-vreme/vicevi/vic-dana-ispunjena-poslednja-zelja

https://ludodobola.com/zabava/vic-dana-umro-bogati-slovenac-22167.html

Žabljak športskih žabov

Žabljak 2019

Gerištofci Zelenjaki

su veseljaki

u parku i šatoru Žabljak

počne petak

tri dane feštanja krajem augusta

od zore do mraka

sva društva sela su na noga i pomažu

svi se za nešto zalažu

lani su 40 ljet PAXi slavili

ljetos su sportaši 50 ljet postojanja svečevali

a imaju i seosko društvo za polipšanje

kljetu su na redu ognjobranci va Klanjci – daje se na znanje

sportaši rado slavu trikrat

dosta im nije nikad

pred igrom, pri i potom

više o tom po tom

majstori su svečevanja

tote nije pomilovanja

morebit da im se od toga i sanja

društvena zalaganja su kao imanja

selo je selo

moraš razumit to načelo

odlučiš drugi športski put pak prošao

vratiš se, ali ništ se nije preminjilo

sve je to nekad bilo, malo čudno

čuda svega se je u medjuvrimenu po svitu i u okolici dogodilo

svetačni akt u subotu na športskom igrališću je bio plakatom najavljen

ali morebit zbog nevažnosti i veljek zab(orav)ljen

uspjeh športski je ali dokumentiran

a svaki doživljaj u nekoj priči zacementiran

budi i ostani zdrav, zadovoljan i miran

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3010969/

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3008905/

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3009064/

Marko PT: pjeva tako

Podiglo se sunce i toplinu prosipa
A jutro mi nosi miris bilja gorskoga
Pa se sjetim zlatnih suza, burnog vremena
Bio sam ko divlji vjetar svih tih godina

Kada čujem naše pjesme krv u meni vri
To je ljubav što u duši godinama zri
I dok vrijeme ide tu sve jače pripadam
Neću svoje lice kriti samo jedno znam

Bog će uvijek svakom dati
Samo treba vjerovati
Biti Božjeg lica slika
Posijati gdje si nika

Tamo gdje su moji korijeni
Što ljepota živi u meni
Tamo nosim svaku pobjedu
Svojoj zemlji, svome narodu

Odvest ću te u dolinu moje radosti
Kod izvora sreće, pokraj rijeke mladosti
Nek nas nebo blagoslovi, snove ostvari
I sinove sokolove da nam podari

Bog će uvijek svakom dati
Samo treba vjerovati
Biti Božjeg lica slika
Posijati gdje si nika

Zelenjaki imaju videoclip: Zagledal sam tri divojke – Nasred Gerištofa – Kunci

Žabljak 2017.

zelene žabe su opet kanile slaviti

na vikend je ali došla godina i zima

preriskantno je to za feštu pod vedrim nebom

za tamburaški Woodstock u parku u sredini sela

od vrućega ljeta smo došli na hladniju jesen

prezaran velin, vrime zaman da sad karan

no žabe si nadalje jaču i tamburašu

svagdir u Panoniji, ali prik 10 ljet i u Gerištofu

no kljetu Paxi svečuju 40.-u obljetnicu

bit će u sigurnom šatoru

juhuuu

YouTube:

https://www.youtube.com/watch?v=QvwRrdcu5vY

ORF Burgenland, Hrvati:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2863442/

(CD, 2016.: Nasred Gerištofa)

19. kolovoza je poseban dan, dobar dan i za neke hrvatske pjesme

Paxi su iz Gerištofa, a Gerištof je u Gradišću

PAX – gradišćanskohrvatska pop grupa iz Gerištofa

Dona nobis pacem

Daj nam svoj mir

Selo je malo i svenek mirno

Ni žive duše nećeš na djelatnik vidit

Kade su nek svi

Ovde i onde, Beči

Imaju trkačicu Steiger – najbržu polumaratonku Austrije

Na Rokuša idu na shodišće u Ratištof

Gerištofci su Zelenjaki

Imaju Zelenjake i Žabljak

No zelen je i gerištofski Gaj

19. kolovoza 2013.

35 ljet Pax, fešta kod Prohaske 30.8.-1.9.2013.

Ratištof ili Rattersdorf

Najstarije shodišće Gradišća

Hrvatsko shodišće Gerištofcev

Gerištof, Pervane, Lojštrof, Malištrof, Ratištof

Putem se hodočasnikom jako žaja

Mora se većkrat i napajati

Već ljudi na shodišću nego selo ima stanovnikov

Marija Ratištofska pomozi va svi nevolja

Nij već kuge i gladi, ali su danas drugi problemi ki ljude muču

Krize su nazočne u našem modernom društvu

Svaka generacija ima svoje probleme i izazove, ke mora sama riješiti

Ako je va volji i ako kani

Meti prije pred svoji vrati, onda se skrbi i za druge dvore

Imat ćeš čisto i neki ćedu morebit bit i malo nenavidni

16. kolovoza 2013. je Ratištof vist ORF-a:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2598363/

Jezik kroz vijeke star

Mislili smo …

Do sada smo imali jednoga konkurenta

Nimški jezik – dobri smo Austrijanci

No još veći brat i konkurent je engleski jezik

Ali ako ne poštujemo naš jezik, nam nigdor neće pomoć

Čujem da moramo na njega merkati, paziti

I gajiti i čuvati ga moramo, najbolje bi bilo – i razvijati ga još – za buduće generacije

Aj ča to meni ide sputa

Neka ide sve k vragu

I prez jezika se more živit

Važno je da imam pinez, posao, stan, auto i najnoviji mobitel

19. kolovoza 2013.

Treće

1903 – 1923 – 1973 – 1993 – 2013

Miloradić je urednik kalendara sv. Familije

90 ljet shodišće u Celje

40 ljet kip Majke Božje Celjanske

Tečaj za hakovce u Zagrebu i Crikvenici – napiše se Croatia liberata

2013. najvrućije ljeto ikada

19. kolovoza 2013.

Bad Ischl 18. kolovoza u izvanrednom stanju

20.000 ljudi na proslavi rođendana cara Franje Josipa I.

Gdje je car? A gdje je Sisi?

Regimenti iz svih krajeva, uniforme i defiliranje

60 godina je car proveo ljeto uvijek u Bad Ischlu

Kaiservilla – carski ljetnikovac

Car je radio išao u lov

1913. car slavi svoj 80. rođendan

Svi na nogama tada – a danas opet

Toga je sada 100 godina

Tradicija se drži i je dobro došla za turizam

Tješi nostalgija

Draga je aristokracija

Slavi se ono čega više nema

Nastupaju krivi carevi i našminkane cesarice

A zašto je Oliverova Cesarica tako uspješna pjesma?

19. kolovoza 2013.

Nogomet

Jednoč u tajednu moraš pustiti mozak na pašu

Zeleni travnjak je u centru pažnje

Čar igre

Kruh i igre za mase – panem et circenses

Fascinacija za gledatelje i aktere

Labdu ritati i smjestiti u vrata protivnika

Komu ili čemu na hasan

Sve besmisleno? Ne!

Drži mala sela skupa

Ventil za muže

19. kolovoza 2013.

Kako se piše pjesma

Zvonimir Golob

KAKO SE PIŠE PJESMA O DOMOVINI

Potraži riječi koje voliš,
reci ih onome koga voliš.

Neka to budu obične riječi,
izgovori ih kao što dišeš.

Kao da hodaš ulicom nepoznata imena,
kao da još nema imena trg
ili žito, ili jezero.

Kao da s planine gledaš visoko nebo.

Ujutro, pod suncem, uveče i noću
i kada dođe oluja,
u dobru i zlu
izgovori samo: domovino moja.

Ima toliko riječi da se to kaže
i svaka je dobra, ako je tvoja.

Ne ćeš pogriješiti,
ne griješi onaj koji voli.

Ipak, ustani kad izgovaraš njeno ime.

Pjesma o domovini pjeva se stojeći,
ustima koja se smiješe,
ustima koja plaču
i rukama koje grle.

poveznice:

http://de.scribd.com/doc/137216242/74-Zvonimir-Golob-Kako-se-pi%C5%A1e-pjesma-o-domovini-str-67

http://www.pef.uni-lj.si/milavlasic/Solstvo.html

http://www.os-vnazor-pribislavec.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=250

Ove pjesme su nastale u srpnju 2013. na seminaru u Hrvatskoj, u Malom Lošinju, a radi se o posebnoj vrsti – činkvina.

Tehnika stvaranja pjesme “činkvina” ide na sljedeći način:

1. stih – riječ (imenica) kojom opisujemo temu

2. stih – dvije riječi (pridjevi) koje opisuju imenicu iz prvog stiha

3. stih – tri riječi (glagoli ili glagolske imenice)

4. stih – četiri ili više riječi koje izražavaju osjećaje ili misao u vezi s temom (rečenica)

5. stih – jedna riječ (npr. sinonim) kojom ponovno sažimamo bit teme

primjeri cinkvina ili činkvina

http://www.kodzlaje.com/forum/viewthread.php?tid=524

cinkvina, činkvina, IR=Ivan Rotter:

Domovina

Hrvati

Dragi, mili

Pričati, družiti se, razgovarati

Gdje se nađu i gdje god ih ja sretnem, drage su mi i

Hrvatice

Domovina (gradišćanskohrvatski)

Gradišće – dom vina

Lipo i zeleno

Život, djelo i asimilacija Hrvatov

Ča je za Hrvate Gradišće, to je za druge

Burgenland

Hrvatska

More

Mirno i modro

Plivati, uživati i jedriti

Teško je napuštam, svaki put se rado vraćam na omiljeni

Jadran

Apsyrtides

Lošinj

Zelen, raskošan

Mjesto, otok, more i puno amore

Ima mnoge blagodati i čari, a velik brat mu je

Cres

Vino

Piće

Opjevano, ispijeno

Kultura, bogatstvo, društvo

Ima dobrih vina ako je dobra

Klima

IR, 10. srpnja 2013.:

Mali Lošinj 2013

Misli

More, makija, Mafrina

Makar je skup trajao tjedan dana

Malo vremena za kupanje ili šetnju, sada neke naše misli čuva

Mahara

Mahara

Softer

Multimedijalan i koristan

Pisati, čitati, razumiti

Na hrvatskom jeziku za

Mali Lošinj 2013

napomena:

Mahara je e-portfolio sofver iz Novoga Zelanda, riječ u Maori jeziku znači: misliti, misao, mišljenje …

More

Čudo

Beskrajno, bistro

Kupati, ploviti, roniti

Osvježuje ti tijelo, oj

Jadransko more

Ljeto

Praznici

Dragi, dugi

Putovanje, razgledavanje, druženje

Godišnji odmor svatko voli

Uživanje

Gradišće

Raznolikost

Panonsko, mirno

Baštiniti, živjeti, biti

German, Hrvat, Mađar, Rom

Bogatstvo

Gradišće (gradišćanskohrvatski)

Raznolikost

Panonsko, mirno

Pojerbati, živiti, biti

Nimac, Hrvat, Madjar, Rom

Bogatstvo

Forvaduša

Ana – Slavonka

Aktivna, nasmijana

Dopisivanje, komentiranje, razmišljavanje

Sve to je sada moguće

Hvala

napomena:

e-mailovi se mogu poslati dalje svima, samo je potrebno dati kompjuteru nalog „forward“, a takav e-mail je forvaduša ili forvarduša (“for” duša, za dušu i srce; copyright na riječ ima Ana S.), ova činkvina je u spomen nastala 12. srpnja 2013.

Europa

Boginja

Privlačna, seksi

Dodvoravanje, laskanje, lobiranje

Kad ulaziš nisi gotov(a), sve počinje ponovo, i za tebe

Lipa Naša

napomena:

činkvina je nastala prilikom ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., Lipa Naša=Lijepa Naša=Hrvatska, napisana je 13. srpnja 2013.

Mjenovo

Kronika 2013

Zanimljiva, opširna

Istraživati, pobirati, napisati

Dobri, pobožni, vridni i marljivi ljudi su ti

Mjenovci

Napomena:

Na dan prezentacije u farskom vrtu Mjenova 13. julija 2013., napisao človik ki je rado na Mjenovi

Šuševo

Fešta usrid ljeta

Vesela i raspušćena mladina

Tancati, jačiti, veseliti se

S hrvatskom muzikom i s hrvatskimi jačkami

Divno

Napomena: 20 ljet Mladina Šuševo, 13. julija 2013.

Kemlja

Hrvatska i Ugarska

Razdiljena, mirna

Viditi, čuti, ćutiti

Ako ti pohodiš to selo, vidiš kako izgleda Panonija

Tuga

14. julija 2013., na dan kada je završio projekt „Po staza naših starih“ na grobu pjesnika Mate Meršića Miloradića u Hrvatskoj Kemlji u Ugarskoj

Po staza naših starih

Franjo Pajrić

Neutrudljiv, angažiran

Organizirati, motivirati, dokumentirati

Putujući s mladimi ljudi po stari staza se najdu novi puti, ali i

Novi prijatelji

U juliju/srpnju 2013.

Hrvatski jezik

govori

mjesni i mnogobrojni

glagoljati, govoriti, komunicirati

gdjegod se čuju i njeguju

glavni su

19. srpnja 2013.

… čitajući knjigu o hrvatskom jeziku koju sam kupio 1. srpnja 2013., na dan kada je hrvatski jezik postao 24. službeni jezik u Europskoj uniji

Gerištof

Gerištofci

zeleni, mudri

diskutirati, svadjati, ujedinati

načelnik je nastao on s najvećom bradom u močvari

Zelenjaki

30.7.2013.

Lipota

Lip – Moj lipi anđele (Oliver)

Lipa – Moja lipa (Giuliano)

Lipo – Moje lipo (Oliver)

Sve je to lipo!

30.7.2013.

bol i Bol – što je bolje?

Lubav je bol, a Bol je na Braču!

(majica, Brač, hvala šogore Petre!)

31. srpnja 2013.

ORF i narodne gruppe

informacije za sve nacionalnosti Austrije

na svim priznatim jezicima, i na njemačkom

internet za svakoga

internacionalno

Platforma za sve priznate austrijske narodne grupe na internetu ORF-a (ima ih šest: Hrvati, Slovenci, Ugri/Mađari, Romi, Slovaci i Česi)

http://volksgruppen.orf.at/

Nakon devet godina se stranica za narodne grupe Austrije kaže od danas u obnovljenom obliku.

Hvala ORF Austrija (Austrijska radiotelevizija)! Ponuda na internetu postoji već 13 godina … (maj 2000.)

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/meldungen/stories/2595663/

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2595657/

primjeri za stari i novi oblik:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2596185/ (novi)

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2596247 (novi)

http://volksgruppenv1.orf.at/hrvati/visti/stories/185677/ (stari)

v1 nach volksgruppen

31. srpnja 2013.

%d blogeri kao ovaj: