Mate Meršić Miloradić – Po pravici

Mate Meršić Miloradić

Po pravici

Da si ljudi stvari kolju,

To mi muti vedru volju.

   Zač mi mora dojt na stol

   Žive stvari ljuta bol?

Ah, priroda stavljat mora

Jedno zdola, drugo zgora.

   Nij prez pakla rajski stan,

   Nij prez live desna stran.

Ča jednomu svit nasiplje,

Drugomu je kraj otšćiplje:

   „Zet ter Dat“ i „Dat ter Zet“,

   Nij moguć drugači red.

Nad sve stvari se ističe

Duh va tebi, moj človiče!

   Zgladit znaj brutalni red,

   Po pravici dat i zet!

Nažgat sviću smim na svići,

To ne pači njevoj srići;

   Ali zgorit mora loj

   I raspršat plamen svoj! –

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 307-308.

Mate Emil Meršić, Miloradić je umro pred 90-imi ljeti

Kulturni tajedan/KT, 26. 2. 2018.:

Nastavilo se s drugim dijelom male serije o pjesniku Mati Meršiću Miloradiću, ki je umro pred 90 ljeti. Podignuli su mu spomenike, obisili spomentable, a u Sydneyu u Australiji ga kaže još i crikveni oblok. Nikola Benčić je 1963. ljeta napisao disertaciju o Miloradiću i nije prestao baviti se s Matom Meršićem. Sada, prilikom krugle obljetnice, je izdao monografiju s naslovom „Miloradić“.

link ORF Burgenland:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2895654/

legende, razgovor o Mati Emilu: NB u razgovoru s JČ

u pjesma se zrcali njegov život (odgoj, škola, Kiseg, Va koli, Jura, Mladi danki, stari dani, Luka Vušilović: gh selo, potepuh, iz sela, morebit iz Frakanave, uzor morebit: Hari Janoš iz ugarskoga područja); Vončina misli drugačije (ne more se iz pjesam rekonstruirati životopis pjesnika)

odnos prema roditelji ne odgovara, to je sublimacija, familije Blazović i Meršić se nisu dobro pogadjale, nikad već nije bio u Frakanavi (netko ga je ipak vidio u Frakanavi, veli Leopold)

njegova filozofija je zrcali u njegovi pjesma: o jeziku, Naš jezik, već jezikov, govoriti, Modernes und Modriges (o jeziku), naš jezik je mudrosti pun ormar, i prez škole i prez knjig; jezik daje temelj, to je podloga u glavi: naši žitak… po Platonu je to: ideja je u glavi, kad se narodiš, jezik daje šine za daljnji život…

sve te antiteme: antisemitizam, antikomunizam, antialkoholizam, antinacionalizam, antimarsizam (protiv boja), antisemitizam, antiteokracija

uredniki su sve to izostavili namjerno, u 1., 2., 3. izdanju (Osinje klice)

protiv žen, Židovov, boja, Nimac (ako Nimca pustiš u stan, hitit ćete van)

iz današnjeg gledišća moramo to drugačije gledati, 100 ljet smo dalje

ono što je onda doživio na selu, to je i opisao, u svakom selu je bilo 5 židovskih familijov

Ugarsko-sovjetska revolucija: Semelikera su ustriljili, Borenića su zaprli, maltretirali su ljude na Fileži

impulzivne pjesme su nastale

antiženski stav ne štima (filozofija nature, u naturi su podiljene uloge, i narodnost: toga se mora držati, ne prodati jezik, ženu… iako ti odseknu glavu, drži se… drži se svojega kot ON)

 

Franjo Pajrić, Svi naši književniki susreti 1, zbornik se prezentirao u Zagrebu (književniki iz Hrvatske, Austrije, Madjarske, Slovačke se sastaju u Koljnofu)

 

Spunit

Spunit svoju želju,

Žuko nas prevkani;

Spunit svoju dužnost,

Kajanje obrani.

 

kompozicije na pjesme Mate Meršića Miloradića:

• Tili-tili bum-bum! … Naša teta Kate (potpuri)

• Med brižići zelena dolina (Panonci)

• Spunit (ugarska dica jaču), str. 297

• O minute hitro li tečete (T. Cindrof), O minute 1916

• Bože ki si na višini

 

KT, 26. 2. 2018.: pjesma na kraju

Mate Meršić Miloradić

Tili-tili bum-bum (str. 267)

Mate Meršić Miloradić – Samorodan jezik

Mate Meršić Miloradić

Samorodan jezik

Jezike zmišlju nove svakojačke,

Va glavu svitle, prazne šifonere!

Iskrivlju čitovate riči djačke

Na Esperanto-Volapik-šimere!

Stesajte dici s driva krave, mačke,

Norcem tvorite alkohol, likere!

Jezik je samorodan sâd prez pačke,

Ne zreja nam popodne do vičere!

Ča spozna duh, poznači si ričami,

Po ki ostaju mladim mudri dani,

Krez pokoljenja spravni njim od starih.

Hrvatski naš jezik ovde na sami

Prez škole i prez knjig je živ med nami,

Mudrosti pun!… Ah, gdo se zato mari!

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 308.

Mate Meršić Miloradić – Pavesmo, Dost je

Mate Meršić Miloradić

Pavesmo

Najprv se konoplja zmaču,

Onda dojdu pod klesaču,

Trlica im pak pobira

Poostanke od pazdira,

Onda greben zube šrši,

Da pavesmo s kuke zvrši.

   Čudakrat se mora split,

   Ča pavesmo kani bit! –

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 308.

IR

pavesmo>pavjesmo (povjesmo, pasmo): Spinnmaterial, Rocken

pazdir (pozder, puzder): Hanfabfall, Hede, Weg

klesača (trlica za lan i konoplje, stupa): Breche(l), Hanfbreche(l)

greben: Hanfhechel, Hanfraufe

šršiti (kostriješiti): (sich) sträuben

Mate Meršić Miloradić

Dost je

Mrvu masti, mrvu soli,

Mrvu sriće, mrvu boli!

   To životu daje slast,

   Mir, vedrinu, krotku čast. –

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 308.

Mudrosti pun ormar 15

KUGA, Veliki Borištof, 25. 02. 2018., 15:00

Literarni krug – „Mudrosti pun ormar“, prvi u četvrtom ljetu

 

Pod Miloradićevim geslom „Mudrosti pun ormar“ predstavljaju tri ličnosti svoje najdraže pjesme ili pripovjetke iz proze ili / i poezije hrvatske ili svitske literature na hrvatskom jeziku.

Edita Mühlgassner, Ivan Rončević, Vlado Vuković

Moderacija: Franjo Bauer

---

Ivan Rončević:

Slavonija mu je domovina, piše disertaciju (slavonski deseterac)

• Matija Antun Reljković (Satir iliti Divlji čovik):

kolo, prelo, prosilo/presijelo (tri stvari koje su Turci donijeli…), lakrdija (šala), sokak, komšiluk, bosilo, divanje…

Anto Gardaš, Anđelka Truhelka: nova struja u hrvatskoj književnosti

• Anto Gardaš: Telefonski razgovor (izbjeglice u Gradišću, bile su kod neke ome, bake, staramajke…)
• Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha (1740. Gazofilazij, za svoje balade, kajkavski), o moralu, o žitku, o malom človiku, ki se bori protiv zakona

http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2016/03/Miroslav-Krleza-Balade-Petrice-Kerempuha.pdf

https://www.lektire.hr/balade-petrice-kerempuha/

https://hr.wikisource.org/wiki/Khevenhiller

Ratko Zvrko: pjesnik, boksač, novinar (Kiki bonbon; Bilo kuda, Kiki svuda; Kraš), spusti se na nivo diteta kad kaniš objasniti teške stvari; Grgo Čvarak, Darko Indijanac, Što je jučer bilo bruke, Za svako zbogom

• Ratko Zvrko: Tvoja staza, Darko Indijanac; Za svako zbogom

http://kodmame.blogspot.co.at/2008/10/brojalice.html

---

Edita Mühlgassner

Čemba, štokavci, štokavski jezik…

• Petar Jandrišević, Stinjaki, Sandžak, farnik, političar, biolog…:
  O Žuži; Žuža bi rado išla u Jeruzalem

o boju, čembanske jačke, projekt hkdc, obljetnica 2018., intervjui sa svidoki, otac Ferdinanda je pao u Stalingradu (pisao pisma)

• Zapisali su me (YouTube), https://www.youtube.com/watch?v=LVTZf4qr-68
• Na Veliki petak (mama, transkripcija)
• Teško ide jedan vojak (YouTube), https://www.youtube.com/watch?v=Dcf0jziJs40

 

• Nicole Varga, Silvija Mühlgassner: lektira predškolski odgoj>Mrkva, Ste vidili naša jaja (tema: Vazam)

---

Vlado Vuković:

• Friedrich/Fridrik Bintinger (+1960.): crtice iz sredine, humoreske, pričice, Naš tajednik, Fratri su kratki, Vrazi su drugi
• Andi Novosel (Ptići slavuji, Österr. Lyrik und kein Wort Deutsch, Pohota), nemoć i borba pojedinca u suvrimenom društvu, eruptivan, gust, ekspresivan

U sedan dana se tajedan gradi

https://ivansic.wordpress.com/2014/05/04/andi-novosel-u-sedam-dani-se-tajedan-gradi/

Beč (Franz Jonas-načelnik, Bruno Marek)

https://ivansic.wordpress.com/2014/02/08/andi-novosel-bec-2/

Smrt

https://ivansic.wordpress.com/2014/05/03/andi-novosel-smrt-2/

Žitak

https://ivansic.wordpress.com/2014/02/04/andi-novosel-zitak/

Sve ima svoju cijenu:

Cijena ljubavi

https://ivansic.wordpress.com/2014/05/06/andi-novosel-kamo-ste-stigle/

Hipoteka

https://ivansic.wordpress.com/2014/04/12/andi-novosel-2/

Dragutin Tadijanović (1964. osobni susret s Vladom, direktor Instituta za književnost, Rastušje, Slavonski Brod, skoro svaka pjesma je simbioza sela i grada)

• Balada o zaklanim ovcama (tragično uvelikom završavaju…)
  https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/pjesma/dragutin-tadijanovic/balada-o-zaklanim-ovcama.html
  
• Daleko su od mene moje oranice
  https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/pjesma/dragutin-tadijanovic/daleko-su-od-mene-oranice.html
  
• Jutarnja zvijezda pozlaćen orah
  https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/pjesma/dragutin-tadijanovic/jutarnja-zvijezda-pozlacen-orah.html
  
• Rastanak u jesen
  https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/pjesma/dragutin-tadijanovic/rastanak-u-jesen.html

---

Ratko Zvrko

TVOJA STAZA

Čuj, kad ti je jako teško,
kad te nešto strašno muči
i kad ti je stvarno tijesno
na ulici i u kući,
daj, odmahni lijevom rukom,
daj, odmahni desnom rukom,
i odlučno, čvrsto kreni
za nečujnim nekim zvukom.

Kreni stazom koje nema.

To će biti tvoja staza.
Tko zna što ti sutra sprema
taj tvoj put bez putokaza,
al znaš: to je tvoja cesta
što nekamo ipak vodi
i da na njoj nema mjesta
za drugoga.
Zato brodi!

Ako nekad ipak negdje
na lud kamen zakoračiš,
pa kad glavom o tle tresneš
nemoj zato da se smračiš,
već, molim te, junak budi,
ko da ništa bilo nije,
pa nastavi svojom cestom
još oštrije nego prije.

A kada ti je zbilja dobro,
kad pomisliš da si snažan,
smiri malo svoju snagu
i nemoj da se praviš važan.
I nastavi svojom cestom,
niti lijevo, niti desno.
Po širokom hodaj usko,
a napni se kad je tijesno.

I jednog ćeš dana stići
na kraj samo tvoga puta.
Tog ćeš časa možda biti
bez cipela i kaputa,
al ćeš znati što si, tko si
i koliko zbilja vrijediš.

Da si Netko samo zato
što jedino put svoj slijediš.

https://radiogornjigrad.wordpress.com/2014/09/24/ratko-zvrko-tvoja-staza/

http://www.manager.hr/naslovnica/item/tvoja-staza

Petar Tyran: Mate Meršić Miloradić i Nikola Benčić nam otkrivaju našu povijest i prošlost!

Petar Tyran

Mate Meršić Miloradić i Nikola Benčić nam otkrivaju našu povijest i prošlost!

četvrtak, 22. veljače, 2018.

Hrvatske novine online

Nikola Benčić nam je sa svojom opširnom, is­crp­nom knjigom, monogr­a­fijom o Mati Meršiću Miloradiću dao u ruke nevjeroja­tan dragulj. Ne samo da je ak­ademik Benčić konačno u tiskanom obliku objavio sv­o­ju znatno proširenu i nadopu­njenu disertaciju o Miloradi­ću na Bečkoj Slavistiki iz 1963. ljeta, on je ovoga „naj­većega pjesnika nekadašnjih zapadnougarskih i današ­njih gradišćanski Hrvatov konačno postavio tamo kade mu je mjesto — polag vidjenja ku­lturne i književne povijes­ti „našega maloga roja i bro­ja“ (© Miloradić) — i o če­mu bi naš (na)rod tribao znati.

Tako je nekad bilo, i zahv­a­ljujući činjenici da su Miloradića u tada konfesionalni hrvatski škola zapadne Ugar­ske a kašnje i u najmladjoj saveznoj zemlji Austrije, Gra­dišću ne samo čitali, nego i učili na pamet njegove pjesmice, ov slavni pjesnik ušao je u opću pamet, memoriju toga ča se danas naziva gradišćanskimi Hrvati. Martin Meršić st. ga je takorekuć „pri­silio da počne pisati, da po­stane kalendarcem, konačno i pjesnikom. A to još i kakovim! Benčić je u svojoj monografiji »Miloradić« (vlastita naklada, Željezno 2017.) opisao i pokazao cijelu širinu Mi­loradićeve ličnosti i njego­voga uma, najverojatnije i is­taknu­te pameti, znamda još i genija ovoga samouka, u znan­stveni posli svakako i vrhun­skoga znalca hrvatskoga jezi­ka ta­da­ zapadnougarskih Hr­vatov. Fonetika (Neweklow­sky) je dokazala po metriki, da je Miloradić prem već o 50 ljet duhovničtva i relativne intelektualne otcipljenos­ti u maloj zabentanoj Kemlji, imao frakanavski nagla­sak, dakle jezični pečat svoje mladosti iz toga sridnjogradišćanskoga sela, ko je naro­du dalo toliko hrvatskih knji­ževnikov i pjesnikov.

Ali je posebnost ove najn­o­vije Benčićeve knjige da, čitajući o Miloradiću i njegovom vrimenu, i to kroz prizmu povjesničara a pred svim i kulturnoga človika širokoga uma i znanja, poligl­o­ta Nikole Benčića, sada moremo bo­lje razumiti i našu povijest kao gradišćanski Hrvati. Gdo do sada nije znao, a je sada čitao ovu Benčićevu knjigu, jasno mu/joj je, da mi našu povijesti moramo gledati pred svim iz ugarskoga gledišća. Naša povijest je direkt­no vezana uz tadašnju, trijanonsku Ugarsku, a stoprv po 1921. je počela Austrija krojiti našu povijest i uticati na naš „mali roj i broj“. Tim je ova Benčićeva knjiga ne sa­mo vridan opis života i djelovanja Miloradiću, nego je ne­ophodna knjiga o našoj povijesti, ku — i knjigu i povi­jest — bi tribali čim temeljitije proučavati. Zato, da bi znali gdo smo i zač smo takovi ka­­kovi smo! Ako dojdemo do spoznaje, da smo jako usko povezani s poviješću Ugarske, onda ćemo npr. i bolje raz­umiti sadašnju politiku u Madjarskoj — ča ne znači, da bi ju morali odobriti.

Kategorija:

Moje mišljenje

http://hrvatskenovine.at/clanak/22-02-2018/mate-mersic-miloradic-i-nikola-bencic-nam-otkrivaju-nasu-povijest-i-proslost

link ORF Burgenland:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2895654/

Mate Meršić Miloradić – Ćutila

Mate Meršić Miloradić

Ćutila

S čim se šije, to je šilo,

S čim se nosi, je nosilo,

S čim se škropi, je škropilo,

S čim se ćuti, je ćutilo.

Ta ćutila, Božji dari,

Petera su živoj stvari,

Oko prvo je pred svimi,

Duh po njem svitlinu primi.

Uho drugič. S njim nam duša

Svakovrsni glas posluša.

Koža, prst, na tretom mjesti

O teplini daje vijesti.

Usta štrto. S njimi duša

Mnogovrsnu slast okuša.

Nos je peto; on nam daje

Vijest od duhe na sve kraje.

A i sedlo za očaje.

Lipi su to Božji dari,

Dani su i nimoj stvari,

A človika zvrhu toga

Više diže kripost mnoga.

Gled, sluh, koža, slast i duha

Neka duši zla ne kuha;

Gospodar im človik budi,

Da ga niki ne pobludi.

Razumu se neka maru,

Blago bude gospodaru! –

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 309.

Mate Meršić Miloradić – Crkletina živa

Mate Meršić Miloradić

Crkletina živa

Zlim nevoljam krivo

Vino, žgano, pivo,

I svi alkoholi

Po krčmeni stoli!

Ki si vas zaljiva,

Gnjit ćedu mu čriva,

Znutra svi kotrigi,

Slezana, bubrigi,

Jetra, žuč i pluća,

Srce; krv kipuća,

Vodenjača gnjila

Meso j‘ rastopila,

Koža je napeta,

Svrabom svud načeta.

Svudaj smrada dosti,

Mozak gnjil va kosti,

Moždjana kaput su.

Hrački va želucu

Su do jutra tusti

Va slinavi usti.

Sapa grlo davi,

Nos se zahrdjavi,

Črljen kot žeravka,

Smače ga hunjavka,

Širom se raskvoči,

K nosu nos priskoči.

Na staklene oči

Spoloma se toči

Suza krmežljiva,

Oku zalipljiva.

Scidja se i slina,

Blato, šmrk, mokrina.

Ruke i koljena

Drhću kot potrena!

   Tako, o dilina,

   Postat ćeš od vina,

   Žganoga i piva

   Crkletina živa!

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 309-310.

Agnjica Schuster: Nikada nije prekasno, da si ostvarimo sanje!

Agnjica Schuster

Nikada nije prekasno, da si ostvarimo sanje!

Hrvatske novine online, Životni stil

utorak, 20. veljače 2018.

Nikada nije prekasno, da si človik ostvari svoje sanje. Za to postoju mnogi dokazi. Igmar Bergman, najbolji filmski režiser svih vrimen (Cannes 1997. ljeta) je jednoč rekao o ostvarivanju sanjov u protekli ljeti: „Stariti je kot plazniti na visok brig. Kot se mučimo gori, nas sve već ostavlja moć, ali istovrimeno nam se proširuje vid i poboljšavaju izgledi!” Za nove cilje ada nikada nije prekasno. Koč je moremo ostvariti stoprv, kad dojde prava dob. Dokle živimo, moramo sanjariti. Gdo nima cilje, on je mrtav, iako živi. Ostvarivanje nakanov nikada nije prekasno. Ostvarivanje idejov imaju posla s čvrstom voljom, oduševljenjem i odlučnošću. Neke od ovih svojstav človik ima stoprv u zreliji ljeti.

Oduševljenje je znamda ono svojstvo, ko človiku u zreliji ljeti počne manjkati. Zato se mnogi ljudi pak već ne moru oduševiti za odredjene pothvate, iako su znamda u optimalnoj životnoj fazi, da bi ostvarili to, o čem su dugo vrime sanjali. Charles Darwin je znao, da nikada nije prekasno za velike misli. Njegova knjiga, »Postanak vrsti« (The Origin of Species/Die Entstehung der Arten) je preminila povijest znanosti, ali Darwin je bio jur 50 ljet star, kad je završio knjigu. U svojoj autobiografiji piše o sposobnosti znanstvenika, ki je jur u zreliji ljeti. Veli, da su strast za znanstveno istraživanje, strpljivost za razglabanje svake još tako male znanstvene teme, marljivost pri pobiranju podatak, kreativnost pak zdrav razum.

Winston Churchill je stoprv sa 66-imi ljeti nastao politički star u povijesti Velike Britanije. Za njega su pisale švicarske novine Neue Zürcher Zeitung: „Churchill rettete im Sommer 1940 Europa.“ Toga mišljenja je danas i povijest. U starosti od 76 ljet je dostao Nobelovu nagradu za literaturu. Churchill je u svojem zadnjem govoru markantno izjavio rezimirajući svoj žitak: Neka nikada rezignirati! Nikada! Nikada! Nikada! Publika mu je nato frenetično aplaudirala. Mogli bi spomenuti još i druge velikane, da bi dokazali, da ostvarivanje sanjov nikada nije prekasno.

Nikola Benčić je upravo darovao svoje doktorsko djelo o Mati Mer­šiću-Miloradiću, ko je obranio jur 1963. ljeta, svim Gradišćanskim Hrvatom, ki su još u stanju razumiti misli ovoga pjesnika, komu prianja atribut da je naš najveći. Knjigu Miloradić je izdao s vlašćimi sredstvi za „nek mali roj i broj“ Hrvatov u ufanju, da nije prekasno.

Ali koč je potribno čekati na priliku. Ako si željimo da roža procvate, ne moremo drugačije, nego čekati da joj se otvori pupanj. Prekasno je samo, ako smo prestali imati sanje prlje nego smrt potuklja na naša vrata. Stoprv onda nam je – prema dosadašnjem znanju – oduzeta svaka prilika.

http://hrvatskenovine.at/clanak/20-02-2018/nikada-nije-prekasno-da-si-ostvarimo-sanje

Mate Meršić Miloradić – Prizma, Euklid

Mate Meršić Miloradić

Prizma

Mučeniki ter junaki

Su jednoga sunca traki,

Ko podžiglju moći zale:

Muke, smrt za ideale.

Vindar nisu isto zizma…

Trake kala volja-prizma:

Mučenika sila melje,

A junaka slavne želje. –

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 310.

Mate Meršić Miloradić

Euklid

Drugi tebe s mjerom miru,

Ku na sebi zimlje svaki.

Kukcu dobro je va siru,

A pijancu spat va mlaki.

Ča se drugim dobro vidi,

Budi im po miloj volji!

Ti po njevom Euklidi

Nit si gori nit si bolji.

Mate Meršić Miloradić, Jačke, Treće izdanje, Knjiga XXVII, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1978, 311.