Zvonimir Balog – Blesava priča

BLIJESAVA PRITĆA (Zvonimir Balog)

Ja sam podpuno blijesava pritća janeznam ni kojese rijetći pišeju za jedno akoje skupa gdije dodže ije agdje je i drugo nisamzavršila nikakvu školu i Me je zato sraM a vEć sam prilitčno VELIKA ine nosim više kratkehlače neZnam ni gdže dodže kakaf znak Tocka gdije dase zarežem zarezom u štoDa se ubodem ubodnikom ili usklitćniKom na kojem mijestu da se da se za pitam upitnikom gluPa sam konoč i još više ko tisučuijedna noć pomognite moljim vas tragi ćitateli da se opa Metim dog jož nije kasno dog me jošnisu uda Lili iz knige da ne kažu dasam došla u knjizu po vezi to bi me strašno boleLo pomog ni te možd jošne što izpadne izMe nE magar samveČ ot rasla možda još budeM ući teljiCa drugim pritćama to bi me strašno uzbudživalo.

Read more: http://www.pjesmicezadjecu.com/bajke-i-price-za-djecu/blijesava-pritca-zvonimir-balog.html#ixzz7MIhzRcab

link/poveznica

http://www.pjesmicezadjecu.com/bajke-i-price-za-djecu/blijesava-pritca-zvonimir-balog.html

Pjesma koja mi se sviđa (BALOG, SLOVA)

http://os-tbrezovackog-zg.skole.hr/upload/os-tbrezovackog-zg/multistatic/316/Male_price_o_velikim_slovima.pdf

Drago Ivanišević – Hrvatska

Drago Ivanišević

Hrvatska

Ni brda nisu,
ni doline, ni rijeke, ni more,
ni oblaci nisu,
ni kiša ni snijeg nije
moja Hrvatska.
Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,
Hrvatska je riječ koju naučih od majke
i ono u riječi mnogo dublje od riječi;
i ono dublje s Hrvatskom me veže,
s Hrvatskom Hrvata,
s patnjama njinim,
sa smijehom i nadom,
s ljudima me veže,
te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi.
I kud god idem sa mnom je Hrvatska!

Drago Ivanišević

Kroatien

Die Berge sind’s nicht,
die Täler nicht, die Flüsse nicht, das Meer auch nicht und die Wolken nicht,
der Regen auch nicht und der Schnee ist auch nicht mein Kroatien.
Denn Kroatien ist weder Erde noch Stein noch Wasser,
Kroatien ist das Wort, das ich von der Mutter lernte.
Und dasjenige im Wort, viel tiefer als das Wort selbst;
Und jenes Tiefere mit Kroatien mich verbindet,
mit Kroatien der Kroaten,
mit ihren Leiden,
mit Lachen und Hoffnung,
mit Menschen mich verbindet,
und ich als Kroate bin Bruder aller Menschen,
und wohin ich auch gehe – mit mir ist Kroatien.

Drago Ivanišević: Hrvatska (1940)

Drago Ivanišević war ein kroatischer Dichter, geb. 1907, gestorben 1981. Das folgende Lied wurde 1940 geschrieben. Der Krieg tobte schon in Europa, die Wehrmacht hat die entscheidende Offensive gegen Frankreich angefangen. Kroatien war damals in Jugoslawien. Die führende und sehr populäre Kroatische Bauernpartei (HSS) von Vlatko Maček hat vorsichtig ihre Sympathie gegenüber England und Frankreich geäußert, obwohl Nazi-Deutschland (Österreich) nur 35 km von Kroatien entfernt war. Man konnte schon die schweren Zeiten spüren.

Das Lied ist patriotisch und kosmopolitisch zur gleichen Zeit.

Die Übersetzung ist von Sead Muhamedagić (Gewinner des österreichischen Preises Translatio für literarische Übersetzung 2002).

linkovi

Jadranka Čunčić-Bandov: Neobičan san

Jadranka Čunčić-Bandov

Neobičan san

Iznenada jedne noći

u moj san krokodil skoči.

Našli smo se tako

oči u oči.

Spopao me strah.

Oblio me znoj,

al mu rekoh:

– Stoj!

Niti makac dalje,

tko te k meni šalje?

Krokodil je stao

i od straha pao.

Ja sam se začudio

i na to se probudio.

Panonski list 3c/2024.

Branko Pilaš, Zlatni snovi – izvor hrvatskog pjesništva za djecu.

Jadranka Čunčić-Bandov: Monolog patuljka Cinculjka

Jadranka Čunčić-Bandov

Monolog patuljka Cinculjka

Ja sam patuljak,

patuljak Cinculjak.

Manji nego trava

a veći od mrava.

Nitko me ne vidi

zato svašta mogu.

Strašnome medvjedu

stati čak na nogu.

Prestrašiti vuka

da mu dođe muka.

Lisici lukavici

svezat rep u čvor.

Morate priznati

nestašan sam stvor.

nestašan=nekisch, ubermütig

živahan, neobuzdan (divlji, neukrotiv), nemiran (o djeci)

Panonski list 3c/2024.

Branko Pilaš, Zlatni snovi . izvor hrvatskog pjesništva za djecu.

Jadranka Čunčić-Bandov: Šangaj Humu kum

Jadranka Čunčić-Bandov

Šangaj Humu kum

Najmanji na svijetu grad,

po imenu Hum,

poručio Šangaju,

najvećem na svijetu gradu,

da mu bude kum.

Kad Šangajci čuli to,

viknuli su:

– Oho, ho!

A predsjednik Čao Čo

rekao je Čao Četu:

– Ići ćemo u posjet

u najmanji grad na svijetu.

Humljani se zabrinuli tad’

što će jadni ako dođe

cijeli Šangaj grad.

Panonski list 3c/2024.

Branko Pilaš, Zlatni snovi . izvor hrvatskog pjesništva za djecu, Zablistalo pjesničko praskozorje, 261.

Prevodim, dakle jesam / Ich übersetze, also bin ich

More

I gledam more gdje se k meni penje

i slušam more dobrojutro veli

i ono sluša mene ja mu šapćem

o dobrojutro more kažem tiho

pa opet tiše ponovim mu pozdrav

a more sluša, sluša pa se smije

pa šuti pa se smije pa se penje

i gledam more gledam more zlato

i gledam more gdje se k meni penje

i dobrojutro kažem more zlato

i dobrojutro more more kaže

i zagrli me more oko vrata

i more i ja i ja s morem zlatom

sjedimo skupa na žalu od brijega

i smijemo se smijemo se moru.

Josip Pupačić (1928. – 1973.)

 

Das Meer

 Ich seh’ dem Meer zu wie es zu mir aufsteigt

 ich hör’ dem Meer zu guten Morgen sagt es

 nun hört es mir zu wie ich zu ihm flüstre

 o guten Morgen Meer dann sag’ ich leise

 und dann noch leiser spreche ich das Grußwort

 dann hört das Meer zu und beginnt zu lachen

 nun schweigt es und dann lacht es steigt noch höher

 ich seh’ dem Meer zu seh’ das Meer das Goldne

 ich seh’ dem Meer zu wie es zu mir aufsteigt

 und guten Morgen sag’ ich Meer du Goldnes

 und guten Morgen du Meer sagt das Meer auch

 und es umarmt mich dann das Meer und halst mich

 das Meer und ich auch mit dem Meer dem Goldnen

 nun sitzen wir beisammen am Gestade

 und lachen lachen freuen uns des Meeres.

Sead Muhamedagić – Nachdichtung des anthologischen Gedichtes

More (Das Meer) von Josip Pupačić (1928–1973)

„Ich übersetze, also bin ich“ – in memoriam Sead Muhamedagic:

https://oe1.orf.at/programm/20211121/657536/Sead-Muhamedagic

Theodor Kramer: Schlaflied vom Rand der Welt (Vertonung: Heinrich Herlyn)

Der Rand der Welt

https://www.youtube.com/watch?v=qXRtT-ecrHo

More, Pupačić, Muhamedagić:

https://www.gruppe77.at/wp-content/uploads/lichtwechsel-preko.pdf

 

Cvrkutanje srca u pokrajini sanja (Tin Ujević), KGZ

Knjižnica grada Zagreba: svaki tjedan jedna pjesma

Petnaesta epizoda u sklopu projekta – Svakog tjedna pjesma jedna, u kojem se čita izabrana poezija poznatih hrvatskih pjesnika i pjesnikinja. Uz obljetnicu Tinove smrti (12. studenoga 2021.)…

Tekst i blog: 

Tin Ujević – CVRKUTANJE SRCA U POKRAJINI SANJA

Mate Meršić Miloradić: Moje ptice

https://ivansic.wordpress.com/2018/08/10/mate-mersic-miloradic-moje-ptice/

Ljudevit Škrapić: Ptica k svojim

https://ivansic.wordpress.com/2015/07/19/ljudevit-skrapic-droptine/

Augustin Blazović: Ptice

https://ivansic.wordpress.com/2017/02/12/augustin-blazovic-ptice/

Vladmir Vuković: Ptice se povratu

https://ivansic.wordpress.com/2015/05/21/vladimir-vukovic-ptice-se-povratu/

Robert Bacalja – Blazović (100. rodjendan)

Robert Bacalja

Blazović

Šieće

Svitun

I čini dobro.

Njegove vele oči

Gradišćonske

Pontu

Mologa Antonia

Iz Paraisopolisa

Favele

Sao Paola

Njegovo velo

Srce

Osićo

Ča su muke

Noroda

U Warszawi

Kima je kampanijel

Guospe Crne

Čestohovske

Svitli

Kaj svitlo

Na puntolu

Da se ne

Izgubu

U nevijeri,

U škurini noći.

Njegova duša

Grije

Svitun

I osićo

Muke

Jednoko

Na Copacabani

I na Glovi cukra

Svuder

Potriba

Od Rija

Do Rima

Stazione Termini

Prosjok

I sirotinja.

Za sirotinju

Kapaju vele suze

Panonske

Otopaju se

Iz dušije

Njegove

Iz srca

Njegova

Kaj snig

Na suncu

Za ovin svitun

K niko ne gljedo

Za sirotinjun.

Od Rija do Rima,

Još

Denas

Teča

Blazovićeve

Suze.

Hrvatske novine 36/2021, 13.

Pjesmica o Blazoviću

Evo i pjesma Roberta Bacalje o Blazoviću, ku je pročitao na ovoljetnom Književnom večeru na Brižićevin dvouru 3. augusta u Preku na otoku Ugljan, jer je bila onde i jedna Gradišćanka, kolegica Zorka Kinda Berlaković. I naravno bila je prigoda: 100. godišnjica rodjenja Augustina Blazovića (29. januara 1921. ljeta) i sto ljet Gradišća.

Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan – 350. obljetnica smrti

Petar Zrinski: Moje drago srce (Oproštajno pismo napisano supruzi Ani Katarini Zrinski)

https://hr.wikisource.org/wiki/Moje_drago_srce

KT_pjesma na kraju_3. maja 2021.

Petak se je po 350. put ponovio smrtni dan Petra Zrinskija i Frana Krste Frankopana. Njim su 30. aprila 1671. ljeta u Bečkom Novom Mjestu odrubili glave. Na njev smrtni dan se obično Hrvati spominjaju dvih hrvatskih velikanov. Ali zbog pandemije ljetos nije bilo svečevanja.

Prilikom 100. obljetnice utemeljenja Zemlje je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža sastavio za Hrvatsku redakciju Radija Gradišće seriju, u koj će se ov put baviti s nacionalsocijalizmom u Gradišću u vrimenu pred Anschlussom 1938. ljeta.

Michael Schreiber: Nacionalsocijalizam pred Anschlussom, 18. dio serije „100 ljet Gradišće“

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3102174/

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/tags/100ljet

glazba: opera Petar Šubić Zrinski, Ivan Plemeniti Zajc (https://www.youtube.com/watch?v=ViP6-IEKWsA)

(https://www.youtube.com/watch?v=N_e3tfe_Q_g)

Dobriša Cesarić – Kad budem trava

Dobriša Cesarić: Kad budem trava (čitao: Gegi Kustrić)

KT_pjesma na kraju_22. februara 2021.

https://ivansic.wordpress.com/2018/11/27/dobrisa-cesaric-kad-budem-trava/

Od 8. februara valja laki lockdown i tim vlada opet malo već slobode s otprtimi trgovinami, bibliotekami, muzeji ili frizeri. Za akademskoga slikara Ericha Novoszela rodom iz Nove Gore je ljeto pandemije bilo izazovno.

Konačna granica: 8. dio serije „100 ljet Gradišće“

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3091147/

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/tags/100ljet

glazba: Ivo Gamulin Gianni (Džani)

Ivo Gamulin Gianni – More moje kako ti se dade feat. Klapa Grdelin

https://www.youtube.com/watch?v=f6OFg0GJEFw

Ivo Gamulin Gianni – Tebi dugujem

https://www.youtube.com/watch?v=h3G17OVovkk

Ivo Gamulin Gianni – Ljubav to si ti

https://www.youtube.com/watch?v=qEOwdK84Wkw

Ivo Gamulin Gianni – Ostani tu

https://www.youtube.com/watch?v=KRgE35eCGq4