Mudrosti pun ormar 15

Posted on 25 veljače, 2018 by ivansic

KUGA, Veliki Borištof, 25. 02. 2018., 15:00

Literarni krug – „Mudrosti pun ormar“, prvi u četvrtom ljetu

 

Pod Miloradićevim geslom „Mudrosti pun ormar“ predstavljaju tri ličnosti svoje najdraže pjesme ili pripovjetke iz proze ili / i poezije hrvatske ili svitske literature na hrvatskom jeziku.

Edita Mühlgassner, Ivan Rončević, Vlado Vuković

Moderacija: Franjo Bauer

Ivan Rončević:

Slavonija mu je domovina, piše disertaciju (slavonski deseterac)

  • Matija Antun Reljković (Satir iliti Divlji čovik):

kolo, prelo, prosilo/presijelo (tri stvari koje su Turci donijeli…), lakrdija (šala), sokak, komšiluk, bosilo, divanje…

Anto Gardaš, Anđelka Truhelka: nova struja u hrvatskoj književnosti

  • Anto Gardaš: Telefonski razgovor (izbjeglice u Gradišću, bile su kod neke ome, bake, staramajke…)
  • Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha (1740. Gazofilazij, za svoje balade, kajkavski), o moralu, o žitku, o malom človiku, ki se bori protiv zakona

http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2016/03/Miroslav-Krleza-Balade-Petrice-Kerempuha.pdf

https://www.lektire.hr/balade-petrice-kerempuha/

https://hr.wikisource.org/wiki/Khevenhiller

Ratko Zvrko: pjesnik, boksač, novinar (Kiki bonbon; Bilo kuda, Kiki svuda; Kraš), spusti se na nivo diteta kad kaniš objasniti teške stvari; Grgo Čvarak, Darko Indijanac, Što je jučer bilo bruke, Za svako zbogom

  • Ratko Zvrko: Tvoja staza, Darko Indijanac; Za svako zbogom

http://kodmame.blogspot.co.at/2008/10/brojalice.html

Edita Mühlgassner

Čemba, štokavci, štokavski jezik…

  • Petar Jandrišević, Stinjaki, Sandžak, farnik, političar, biolog…:
    O Žuži; Žuža bi rado išla u Jeruzalem

o boju, čembanske jačke, projekt hkdc, obljetnica 2018., intervjui sa svidoki, otac Ferdinanda je pao u Stalingradu (pisao pisma)

 

  • Nicole Varga, Silvija Mühlgassner: lektira predškolski odgoj>Mrkva, Ste vidili naša jaja (tema: Vazam)

Vlado Vuković:

  • Friedrich/Fridrik Bintinger (+1960.): crtice iz sredine, humoreske, pričice, Naš tajednik, Fratri su kratki, Vrazi su drugi
  • Andi Novosel (Ptići slavuji, Österr. Lyrik und kein Wort Deutsch, Pohota), nemoć i borba pojedinca u suvrimenom društvu, eruptivan, gust, ekspresivan

U sedan dana se tajedan gradi

https://ivansic.wordpress.com/2014/05/04/andi-novosel-u-sedam-dani-se-tajedan-gradi/

Beč (Franz Jonas-načelnik, Bruno Marek)

https://ivansic.wordpress.com/2014/02/08/andi-novosel-bec-2/

Smrt

https://ivansic.wordpress.com/2014/05/03/andi-novosel-smrt-2/

Žitak

https://ivansic.wordpress.com/2014/02/04/andi-novosel-zitak/

Sve ima svoju cijenu:

Cijena ljubavi

https://ivansic.wordpress.com/2014/05/06/andi-novosel-kamo-ste-stigle/

Hipoteka

https://ivansic.wordpress.com/2014/04/12/andi-novosel-2/

Dragutin Tadijanović (1964. osobni susret s Vladom, direktor Instituta za književnost, Rastušje, Slavonski Brod, skoro svaka pjesma je simbioza sela i grada)

KUGA_25.2.2018

Ratko Zvrko

TVOJA STAZA

Čuj, kad ti je jako teško,
kad te nešto strašno muči
i kad ti je stvarno tijesno
na ulici i u kući,
daj, odmahni lijevom rukom,
daj, odmahni desnom rukom,
i odlučno, čvrsto kreni
za nečujnim nekim zvukom.

Kreni stazom koje nema.

To će biti tvoja staza.
Tko zna što ti sutra sprema
taj tvoj put bez putokaza,
al znaš: to je tvoja cesta
što nekamo ipak vodi
i da na njoj nema mjesta
za drugoga.
Zato brodi!

Ako nekad ipak negdje
na lud kamen zakoračiš,
pa kad glavom o tle tresneš
nemoj zato da se smračiš,
već, molim te, junak budi,
ko da ništa bilo nije,
pa nastavi svojom cestom
još oštrije nego prije.

A kada ti je zbilja dobro,
kad pomisliš da si snažan,
smiri malo svoju snagu
i nemoj da se praviš važan.
I nastavi svojom cestom,
niti lijevo, niti desno.
Po širokom hodaj usko,
a napni se kad je tijesno.

I jednog ćeš dana stići
na kraj samo tvoga puta.
Tog ćeš časa možda biti
bez cipela i kaputa,
al ćeš znati što si, tko si
i koliko zbilja vrijediš.

Da si Netko samo zato
što jedino put svoj slijediš.

https://radiogornjigrad.wordpress.com/2014/09/24/ratko-zvrko-tvoja-staza/

http://www.manager.hr/naslovnica/item/tvoja-staza

Filed under: Edita Mühlgassner, Ivan Rončević, KUGA, Ratko Zvrko, Vladimir Vuković | Leave a comment »

Ivan Rončević – Gradišćanko

Posted on 3 siječnja, 2018 by ivansic

Ivan Rončević

Gradišćanko

U Gradišću on stanuje

svakamor rado putuje,

od sjevera pa do juga,

prijateljev ima čuda.

On nas uči hrvatski

i moljat on zna,

vlase ima on na pravo

svaki vidi da i ljubi plavo.

Kad ga pitaš kade j‘ ča

sve ti on povidat zna,

po hrvatsku i po nimšku

lipe riči ga opišu.

On i tanca lipo

i dost jačak zna,

ako njega vidi gdo

to je naš Gradišćansko.

Kalendar Gradišće 2018, 225.

Filed under: ghrv književnost, Ivan Rončević, Kalendar Gradišće, za dicu - RECITAL | Leave a comment »

Hrvatske novine – Hrvatske kritike – Pišu nam – IR

Posted on 21 studenoga, 2014 by ivansic

HN 43_2014_14_IR

Ivan Rončević: Ča imamo od toga da gradišćanskohrvatski jezik sami tlačimo? Hrvatske novine 43_2014_14 (Hrvatske kritike)

Željim si čuda čega za (gradišćansko)hrvatski! Ili: Ivanu Rončeviću za utjehu

Takovo štiteljsko pismo kot je je napisao Ivan Rončević (IR) u zadnjem broju Hrvatskih novin bi mogao ja svaki dan napisati. Temov ima dost. Jadaš se ovomu i onomu. Ali idemo za redom.

Imidž države i imidž jezika igraju jako veliku ulogu u našem društvu. Kakav imidž ima Hrvatska, kakav ima hrvatski jezik i kakav imidž ima naš gradišćanskohrvatski jezik? Kod zadnjega si moramo biti svisni, da je mikrojezik i jezik male narodne grupe. Za (skoro) sve govorače toga jezika je ali jako važan, pitanje biti ili ne biti (zato ćemo i piti!), opstati ili ne, živiti i uživati u njem. Ali svaki dan nam puše mrzal vjetar u lice. Kako bi se ta jezik mogao bolje prodati, da ima svoju važnost i da se ga i drugi uču? Imamo knjige, tečaje, CD-e itd. No prije svega je važno, da ga sami znamo dobro! Trudimo se. Kade ćemo se ga naučiti? Najbolje sami!

Ne smimo i ne moremo zabiti: Imamo činjenjice protiv kih ništ ne moremo. 500.000 tisuć nas nije, da bi sami sebe mogli održavati, takorekuć reproducirati (ča veli UNO). Nimamo moćnu državu, ka nas podupira: duhovno i materijalno. Nimamo moćne organizacije, ke nas profesionalno peljaju kroz svakidanji žitak. Nimamo moćne medije, imamo minimum. Dobro, par emisijov na radiju i na televiziji. Bolje išta nego ništa! Nimamo obrazovni sustav, ki bi za sljedeću generaciju tako djelovao, da se more dalje razvijati. Ča činjiti? Mi si sami moramo reći: Mi smo važni, naš jezik, naša rič, naša književnost, naše pjesme itd. Za sve se moramo boriti, ništ nam neće iz nebes doli spasti.

Dr. Štefan Geošić je prevodio Bibliju na gradišćanskohrvatski jezik! I basta. Motiviran do nebes je krenuo na posao i dvajset ljet djelao, prevadjao i kopao! Tvrdim, da svaki mora ča-to djelati i doprinesti razvitku svojega identita i svoje narodne grupe. Kad ti se je ča ugodalo, onda se i bolje ćutiš. Lakše se diše. Svaki ima svoje želje ili svoje cilje. Neki ljudi točno znadu, ča nam Hrvatom u Gradišću fali. Neki zato djelaju dan i noć, u slobodnom vrimenu, na vikende, u ferija. Drugi se zimi šijaju po pista Alpov, a ljeti se kupaju u hrvatskom morju… I tako ide. IR si želji da se pozitivnije gleda na naš jezik. Kanim i ja pozitivno razmišljati i kanim ovde spomenuti to ča bi se moglo poboljšati i sada slijedu moje želje, ke ću ali samo kratko natuknuti (kvazi za Božić kot želje: Mali Jezuš dojdi k nam…):

Na Stručnoj visokoj školi tribamo panonski studij, madjarski i hrvatski, u suradnji sa Šopronom, Bratislavom i Zagrebom. Kako je moguće da smo to zaspali? U cijeloj Austriji je 400 smjerov moguće studirati na FH-u.

Na Pedagoškoj visokoj školi (PH Burgenland) učitelji za hrvatski moraju studirati hrvatski 4 (četira!) ljeta dugo. Potom je moguć master u Beču. Dosadašnji tečaji na vikend su farsa. Za preživiti premalo, a za umriti preveć. Svaki kucak u kucinjoj školi ima bolju izobrazbu nego hrvatski učitelj. Tribaš biti motiviran do neba, imati dobru kožu, da preobladaš sve frustracije u školovanju. Premalo vrimena se posvećuje kvalitativnoj izobrazbi hrvatskoga (i ugarskoga) pedagoga.

Sridnje Gradišće nima HTL-a, visoku tehničku školu. Neka se onde podučavaju panonski jeziki, mediji, internetske tehnologije ili ko drugo težišće. Jug i sjever Gradišća imaju HTL.

Na Sveučilišću u Beču tribamo gradišćanskohrvatsku katedru. Za buduće učitelje (gradišćansko)hrvatskoga jezika u 21. stoljeću.

Sve je slobodno. Hrvatski je kot slobodan predmet u dvojezičnoj osnovnoj školi. Nigdor na kraju četirih ljet osnovne škole ne veli ča dite mora znati. Ništ se to ne evaluira. Prevladava frustracija i neznanje jezika.

Tema nova pismena centralna matura na viši škola. Za velike jezike se izdjelaju centralna pitanja (engleski, francuski, španjolski, talijanski, ruski…). Hrvati i Ugri si to moraju sami izdjelati! Organizirajte se sami! Hvala BIFIE! Ništ drugo nam ne preostane, seminariramo i djelamo.

Za Beč si željim hrvatski školski centar i izobrazbu dice od čuvarnice do mature. Sridnja smo Europa, a Beč je metropola. I za Hrvate.

Željim si, da se naši hrvatski učitelji prijavu na besplatne tečaje u Hrvatskoj. Ovi duraju samo jedan tajedan. Koč prije su učitelji slobodnovoljno bili skoro cijele praznike odzdol (na jugu; op. ur). Oduševljeni su se vratili i zažareno radili u hrvatski razredi.

Čim manje nas je, tim već društav imamo. Ovde ča ne štima u državi Danskoj!

I tako dalje.

Amicus croaticus (poznatus, ali ovde anonimus)

Hrvatske novine 45_2014_14-15

Filed under: gradišćanskohrvatski, Hrvatske novine, Ivan Rončević, Ivan Rotter | Leave a comment »