August Šenoa (Schönoa) o Nijemcima

… danas su Nijemci najveći Nationalitäten-Schwindleri. Ne nuka nas mržnja ili strast na te riječi. Gdje su danas u Njemačkoj uzvišene Herderove ideje? Sakrile se pod pruski telećak. Uzmite najbolji časopis, uzmite djelo ponajboljeg njemačkog pisca, pa ćete mi reći da sam istinu govorio. Nijemstvo je samo veliko, plemenito, pošteno i umno, a svi drugi narodi ništa –  tu prestaje plemeniti ponos naroda – tu počinje oholost, drzovitost, nadutost (Vijenac, 1874)

 

uman: mudar, pametan, intelektualan

telećak: naprtnajača s ukrasom od teleće kože s koje nije skinuta dlaka

oholost: osobina onoga koji je ohol

drzovitost: osobina onoga koji je drzovit, drskost

nadutost: osobina onoga koji je nadut (koji je povećao volumen, napuhnut; pejor. koji je pun oholosti i umišljenosti, nadmen)

 

Dragi August Šenoa (Schönoa)!

Germanska plemena nisu uvijek bila plemena, ni prije ni danas. Nisu se uvijek ponašali pristojno. Errare humanum est. No, u toj Europi živjela su i slavenska plemena. I oni danas, u 21. stoljeću, žive u Europi. Oni govore slavenske jezike, a njih ima puno. To je snaga, to je kultura i njihov važan identitet. Svakodnevnica i realnost. Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci, Poljaci, Česi, Slovaci a tu su i Južni Slaveni (Slovenci, Hrvati, Bosanci, Srbi, Crnogorci, Makedonci, Bugari…). Lijepo je biti i Nijemac i Hrvat, dakle Europljanin.

Gradišćanski Hrvat

 

PS: Hvala Franjo, KUGA, 22. studenog 2019.

Radoslav: rad i slava

Radoslav

rad

i

slava

Radoslav

slava svemu radu

slovinski se slavio

na početku hrvatskih početaka

na hrvatskim raskrižjima

litterarum studia

hrvatski jezik

hrvatski standardni ili po domaći

slova

slavistika

svjetska slava

skromno sjećanje

hvala Radoslave

IR

Radoslav Katičić: Die burgenländischen Kroaten an sprachlichen Scheidewegen

Sonderdruck aus PONTES SLAVICI, Festschrift für Stanislaus Hafner zum 70. Geburtstag, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz – Austria, 1986, 179-187.

DOWNLOAD/PREUZIMANJE:

Katičić_Die Burgenl. Kroaten an sprachlichen Scheidewegen_1986

U svoj hrvatskoj cjelini poseban je jezični položaj Gradišćanskih Hrvata, poglavito onih u austrijskoj saveznoj zemlji Gradišću, ali i onih u Mađarskoj i Slovačkoj. Oni su, premda im hrvatski standardni jezik uvijek i u svem stoji na raspolaganju, zadržali svoj tradicionalni književni jezik čakavske dijalekatske boje. O tome kako će s time moraju odlučivati oni sami jer najbolje znaju koje su im potrebe i prioriteti. Ali za hrvatsku jezičnu cjelinu to je nedvojben dobitak. Rječnik i dikcija gradišćanskoga hrvatskog književnog jezika živa je prisutnost povijesti hrvatskoga pisanog jezika i stalno nadahnuće i poticaj za bogatiju i izražajniju porabu našega današnjeg standardnoga hrvatskoga.

Radoslav Katičić, Hrvatski jezik, Zagreb, Školska knjiga, 2013, 256.

Umro Radoslav Katičić:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3008221/

Oproštaj:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3009070/

HAZU:

http://info.hazu.hr/hr/novosti_i_dogadanja/kalendar_dogadanja/umro-akademik-radoslav-katicic,5059.html

CroExpress:

https://www.croexpress.eu/hr-iseljenistvo/20318/istaknuti-filolog-u-zagrebu-pokopan-akademik-radoslav-katicic/

Radoslav Katičić ŽIVJETI FILOLOGIJU, dokumentarni film

https://www.youtube.com/watch?v=XohCvz1Q_Zc

Radoslav Katičić – HRT, Drugi Format

https://www.youtube.com/watch?v=HHdbaqWLgrY

Relaunch, reforma je norma

Nova internet-stranica Hrvatske redakcije

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3000048/

 

11. lipnja 2019.:

relaunch za hrvatske stranice ORF-a (2013. predzadnja)

 

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/tags/arhiv/

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/1278/

relaunch

on demand

responsive design

poveznice

preiskavati arhiv

sve moguće

tehničko dostignuće

IR

Zdrav, Zdravo, Zdravlje, Zdravica

Zdravica

Dao nam Bog zdravlja

Od noga do uzglavlja

Pa nas obasuo srećom

A ne sipo šakom već vrećom

Rodila nam pšenica bjelica

I crveno vino lozovica

Puni nam hambari kukuruza i sjerka

Puni nam kablici masla i mlijeka

A živoga blaga dao nam Bog

Pa slame i sijena veliki stog

Ispred kuće ležali zeleni dolovi

Po njima bucali pretili volovi

Oko kuće i u strani

Igrali se konji vrani

I dao nam Bog

Volova bodaca

Šarene teladi i putaste ždrijebadi

Debele brave i muzare krave

Bog nam dao

Kome kapom, kome šakom

Kome vrećom

A nama braco i zdravljem i srećom

Bog nas čuvao, bolesti i rata

Cure ludure

Lude mode

I gradske razonode

Mržnje i psovke

I pijana brata

Kuće raskrivene

I žene rastavljene

Mladića slabića

Nezarađena novca

I latina trgovca

Zdravi bili

Pa se veselili

Ova bukara samotoka vina

Živila nam sva ova družina

Baština, Glasilo Zajednice hrvatskih udruga Gornje Austrije, Broj 4., prosinca 2005., 10

sjerka (sjerina: ostrižena vuna prije pranja i obrađivanja)

stog (plast slame ili sijena složen oko stožera, usp. kàmara)

Zbornik o Nikoli Benčiću

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2828864/

Dobar dan Hrvati, 12.3.2017.

Hrvatski centar Beč, 2.3.2017.

HAZU, Zagreb, 16.12.2017.

i

Narda, Kulturni dom, 18.3.2017.

 

Ivanka Benzia – Paška čipka

Ivanka Benzia

PAŠKA ČIPKA

Ponos i dika moga

si grada i naroda,

i ca san starija u tebe sam zajubjenija.

Gedan te cili svoj vik

nagedat te se ne moren.

Onda stanem… gedan…

i penšan.

Ku bi ja volila imat?

Budakovu, brestericu, tamburu,

zmiju, krivu mendulu, papinu,

rotondu, kvadratu ili gvanteru.

Ca ja penšan, ku bi ja volila imat?

Ja bi sve!

Te vridne, šesne, bele ruke

ke su te stvorile,

ke su noga puta pod lumacon celu noć ćorile

da bi te do jutra deštrigale,

prodale i fameju svoju so tin prehranile.

Pogacice, mendulice, ročelice,

pekjice, sunašća, zupcići,

kolumbarići, listacići.

Ki bi se sve to nabroji

matere i nane ca su nan vavik govorile

a vela fala njima

ke su nas šit naucile.

I dok je voje, serca i

jubavu paška čipka i teg

vavik će se lavrat i nikad,

nikad se neće zaboravit.

Pag, svibanj 2010.

Posjet Muzeju paške čipke (Galerija paške čipke), 27. lipnja 2016.

 

Tko pjeva, zlo ne misli (u kaštelu Filež)

1. KAŠTELSKI KONCERT u Filežu

nedilju, 14. augusta 2016. u 17 uri

Koncert posebne vrsti – 100 minut kvalitetne muzike

• 40 minut narodna glazba   (→ pjevačke grupe i klape iz Fileža, Dolnje Pulje, Pinkovca)
• 40 minut klasična glazba    (→ sopran, mezzosopran i tenor uz klavir – s mladimi hrvatskimi interpreti)
• 20 minut zabavna glazba   (→ velikoborištofska Harmonija i novi CD)

Po koncertu skupno pjevanje u lipom kaštelskom dvoru, uz animaciju Harmonije.

Bufet-catering.

Literarno i kulturno društvo Filež (LIKUD)

Franjo Palković, predsjednik

(iz pozivnice)

 

Tko pjeva, zlo ne misli –

za razliku od onih ki ne pjevaju i zlo djelaju (Tko pjeva zlo, ne misli)

 

Sjećaš li se onog sata – i one ure

Na te mislim – skoro svenek

Va zelenoj gori – već nije kao prije

Na brižiću se trava zeleni – još svenek

Jutro rano – teško se stanem

Rasti mi nek rozmarin – drag si mi spomin

Kad se večer zaškuri – se fernseh veseli i hendi dalje gori

Sve ptičice iz gore – odletile su na more

Ki pije vince – se ga napije

Oj Jelena – i Anica, Marica, Katica…

Ni na svitu gorje stvari – kad žena nije zadovoljna

Sinoć kad sam ti proša – ali jutro sam opet došao

Daleki su i prez kraja puti – kad naš Petar T. putuje i piše

Čuda j’ rožić ke se tužu – a nimaju razloga

U jednoj maloj tihoj kavani – a nije bilo lani i vani

Ne diraj mi ravnicu – nikada, ni meru

Tri curice male – jednoga dana velike su nastale

Matrštof, IR, 15.8.2016.

Malo Celje i brunch blizu bazena…

 

Fileški koncert

 

Filešci – čuda su mi dali

veli Jurica

moram reći – i meni

Franjo i Likud su koncert dobro organizirali

za narod – iz naroda – narodna

za aristokraciju – ove put je nij bilo – klasična

za sve – da harmoniramo – popularna muzika

Fileški kaštel je dao barokni ambijent

vrime je bio dobar dirigent

moju muziku razumi cijeli svit

veli Haydn

na Filež po ribež – poslovno

ov put ga ali nije bilo – doslovno

morebit drugo ljeto

za trenutke dogodilo se nešto sjajno

… Filež djeluje na gerištofskoga Matrštofca, 18.8.2016.

ORF Gradišće:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2791180/

Jurica Ćenar: Filež i Filešci dragi čuda su mi dali…

https://ivansic.wordpress.com/2016/03/15/jurica-cenar-filez/

Hrvatske novine:

http://hrvatskenovine.at/galerija/15-08-2016/filez-kastelski-koncert-2016

tri pjesme: EURO, Island, Portugal i navijačka majica

Island na EURU 2016: -son i -bu

Halldorsson

Saevarsson

Arnason

Ingason

R. Sigurdsson

Skulason

Gudmundsson

Gunnarsson

G. Sigurdsson

B. Bjarnason

Sigthorsson

Gudjohnsen

Bödvarsson

Finnbogason

Islandjani navijaju s(a) bu

Island sada svi znaju

presenetili su igrači i navijači

najjači u grupi bili su

zbog toga jaču si

bu bu bu bububu

jou

http://www.sportschau.de/uefaeuro2016/spielbericht-frankreich-island-100.html

jou=ja (njemački)

 

Portugal je kralj

nije sramota izgubiti utakmicu

protiv kašnjeg šampiona

dragi Hrvati, Vatreni

slaba je to utjeha

Austrija je uzela jedini bod od njih

treći su bili u grupi

a na kraju na vrhu

und:

denn Eder kennt jetzt ein jeder

zemlja puno problomev ima

ali 2016. prva adresa nogometna

10. srpnja 2016.: finale na EURU, Francuska – Portugal (0:1), Eder je pucao gol (njemačko ime, Portugalac koji igra za Lille u Francuskoj…)

 

globalizacija na majici

kupiš majicu u Hrvatskoj

vidiš da se proizvodila u Njemačkoj

imaš sada pamučnu navijačku

kad pogledaš informaciju

porijeklo je iz Hondurasa

sada je Austrijanca

moraš znati za koga navijaš kad je EURO 2016

Međunarodna priznanja za Denisa i Anitu Peričić

Književni uspjesi u Austriji i Sandžaku

Međunarodna priznanja za Denisa i Anitu Peričić

Varaždinski pisci nagrađeni su na natječaju Bošnjačke kulturne zajednice iz Novog Pazara, a u novom broju „Panonskog ljetopisa“ u Austriji je objavljen opsežan izbor iz njihova stvaralaštva – na hrvatskom i gradišćanskohrvatskom jeziku te u prijevodima na njemački i slovenski

Za suautorski esej „Vlak smrti“ varaždinski pisci Denis i Anita Peričić dobili su drugu nagradu na književnom natječaju „Štrpci bez mezara“, koji je organizirala Bošnjačka kulturna zajednica u Novom Pazaru (Sandžak, Srbija).

Tema natječaja bila je specifična: zločin koji su srpske paravojne postrojbe 1993. počinile na željezničkoj postaji Štrpci, kad su iz vlaka odvele i mučki ubile 18 Bošnjaka i jednog Hrvata. Taj događaj, o kojem šira javnost još uvijek premalo zna, jedan je od rijetkih ratnih zločina koje su Srbi počinili na užem području vlastite države (ne računajući Kosovo i Vojvodinu).

Dodjela je održana 6. srpnja na svečanoj Bajramskoj akademiji u Prijepolju. Prvu nagradu dobila je Amina Mišorep, a treću Lejla Ugljanin (obje za pjesme). Nakon brojnih sekularnih priznanja te nagrada katoličkih i židovskih zajednica, ovo je prva nagrada koju je Denisu i Aniti Peričić dodijelila jedna muslimanska vjerska zajednica.

—

U novom broju „Panonskog ljetopisa“ za 2016. godinu objavljen je veliki tematski blok s izborom iz književnog stvaralaštva Denisa i Anite Peričić. „Panonski ljetopis“, godišnjak koji uređuje dr. Robert Hajszan iz Pinkovca (Gradišće, Austrija), pruža presjek kulturnog života na panonskom području, s tekstovima na hrvatskom, gradišćanskohrvatskom, njemačkom, mađarskom i slovenskom jeziku.

Uz opsežne životopise, bibliografije i fotografije autora, objavljeni su samostalni radovi Denisa Peričića – tri antologijske kajkavske pjesme (sve i u prijevodu na njemački), priče „Trajanovi memoari“ (na hrvatskom i u prijevodu na njemački) i „Tijelo od snova“ (Nagrada Lapis Histriae 2014., na hrvatskom i u prijevodu na slovenski) – kao i radovi napisani u suautorstvu s Anitom Peričić: monodrama „Poslidnje riči Ivana Filipa Vezdina“ (nagrada na Susretu „Stjepan Kranjčić“ 2015., na gradišćanskohrvatskom jeziku) te priče „Kralj triju kraljevstava“ (finalist natječaja WHF 2015.) i „Izgladnice“ (nagrada na natječaju Gradske knjižnice Makarska 2015.).

 

poveznice:

http://www.varazdinske-vijesti.hr/kultura-i-scena/medunarodna-priznanja-za-denisa-i-anitu-pericic-8728/

http://aktualno.hr/novosti/59547_medunarodna+priznanja+za+denisa+i+anitu+pericic.html#.V4T8Z-Qkq70

http://sikavica.joler.eu/knjizevni-kruzok/portali-za-knjigu-i-kulturu/knjizevne-nagrade

 

Hvala Antonija Sikavica Joler (e-mail, 8.7.2016.)

preuzimanje: word-dokument

priopćenje peričić-austrija-sandžak

Bogoslav Šulek je pojam

Bohuslav postao Bogoslav

pojam

vodovod

olovka

nogostup

kišobran

lučba je i kemija

kisik

vodik

dušik

ugljik

 

Bogoslav Šulek je graditelj hrvatskog znanstvenog nazivlja, graditelj hrvatskog leksika.

Umro je prije 200 godina (1816. – 1895.).

200. rodjendan Bogoslava Šuleka:

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2769651/

Vijenac; Matica hrvatska: Petar Vukelić (i Hrvatske novine 20_2016_5)

AKADEMIJA OBILJEŽILA 200 GODINA OD ROĐENJA BOGOSLAVA ŠULEKA

Graditelj hrvatskog leksika

http://www.matica.hr/vijenac/578/Graditelj%20hrvatskog%20leksika/

Wikipedija:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bogoslav_%C5%A0ulek

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje:

http://ihjj.hr/iz-povijesti/bogoslav-sulek/38/

Školski portal:

https://www.skolskiportal.hr/clanak/728-bogoslav-sulek-i-kemijsko-nazivlje/

Leksikografski zavod Miroslav Krleža: Bogoslav Šulek, otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja

http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/308-radovi-leksikografskoga-zavoda-miroslav-krleza/radovi-leksikografskoga-zavoda-miroslav-krleza5/1562-bogoslav-sulek-otac-hrvatskoga-znanstvenoga-nazivlja

Hrvatska encikopedija:

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59993

Deutsch-kroatisches Wörterbuch:

https://books.google.de/books/about/Deutsch_kroatisches_w%C3%B6rterbuch.html?id=qgstAAAAYAAJ&hl=de