Anton Leopold – Svitli kolobar I – Predgovor

36. ciklus su pjesme Antona Leopolda iz 1995. ljeta.

početak: 4. 10. 2020.

kraj: 20. 6. 2021.

kategorija: Anton Leopold_1995, ghrv književnost

kontrola: u decembru 2020.

 

predgovor (download, 1,5 MB)

Predgovor_Anton Leopold_Svitli kolobar_1995

Anton Leopold: Svitli kolobar I_Rječnik

rječnik_Anton Leopold_1995

ajnkaufat, ajnkafat – kupovat

Ajzenštotari – Željezanci

autokača – kolona, zustavljanje; Autoschlange

barjak – zastava

benta – nagib, strmina

beštatunga – firma za pokapanje

bočkor – težak cipel, stari cipel

brgunda – dužičljasta ripa za krmu blaga

Brkava – dijel sela u Frakanavi

burkuši – gusti, neuredni vlasi

buza – tekućina iz nosa, šmrkalj

cajger – znak, kazač za rastok

civejm – grojzice; Rosine

cug – vlak

curak – mali vodotek, jarak

Čava – potok Štober u Gradišću

česma – zdenac na lajtu, vodovod na civ

Čongoradske grabe – nekadašnje mlake i močvare uz prugu u Frakanavi

Črljen oral – grb Gradišća

Dubanjak – ribnjak, jezerce u Frakanavi

djevke – divojke, cure

djundje – biser, ogrlica

djundjrke – vodeni leptiri, libele

fajta – rasa, vrst ljudi

falit – od težine zgubit

flaki – topi protiv zrakoplovov

fligari – zrakoplovi, avioni

Fortres – vrst američkoga aviona bombardera

frižak – svjež, dobroga zraka

fulo – slipo, slabo

gong – hodnik, predvorje

Grič – staro ime Zagreba

grizli – kanadski medvid

gšeft – trgovina, prihod, dućan

gušterna – zdenac

hajzul – zahod, driveni klozet

hatar – granica, područje

Hati – hrvatski kraj na sjeveru Gradišća

huknuti – uteći, pobignut

jačka – pjevana pjesma

jemrela – marelica, kajsija

jezer – tisućkov

jupa – kaput, mantel

kerati – dostojiti

kiritof – crikveni god, kirmes

klinčac – cvijet; ljubavnik

klisura – skalina

kljat – haljina; Kleid

konoba – krčmica; Kneipe

krancljat – piskarit (piskariti)

kunci – makaruni, nudli

labirint – zbrkanost, neuredan vrt

lajta – vadilo na zdencu

Lajta – potok i brigovlje u Gradišću

Liberator – vrst američkoga aviona bombardera

licajtar – slastičar, prodavač slatkiša na sajmu

lira – simbolični pjesnički instrumenat

lombat – lutat, štrambancat

lor – dimnjak

niksa – vodena vila, gola žena

noha – obično domaće vino

njive – lapti

oštarija – veća krčma, prije uz vozačke ceste

paradižom – rajski vrt

pasac – kanica, duga

pegaz – simbolični pjesnički konj

peh – smola, nesrića u nečem

pendler – putnički djelač

peroradić – ki s perom djela, pisac, pjesnik

pilj – štatua, sveti kip, spomenik

platonična – prijateljska, bezspolna (>bespolna) ljubav

Pliša – brig blizu Rohunca, na sjeveru Vlahije

poezija – pjesničtvo

pohenjava – prestaje, popušćuje

pon – vlak, željeznica

popkinke – divlji mak; Klatschmohn

postiljon – nekadašnji vozač, trubljač s poštanskimi koli

precierat – prefućkat, ceranje dobit

prefrigan – vješt, iskušen

Rajksbrike – Reichsbrücke, most u Beču na Dunaju, katastrofalno srušen 1976.

resta – škriplje

rima – srok, rajm

ring – okrug, kolobar

sokak – široka ulica, seoska placa

Steničnjak – mjesto u Hrvatskoj

šećer – cukor

šnicka – podsuknja, dolnja halja s čipkami ili našitimi zubicami

štrajsa – jedna linija, stran ulice

Štrejka – brižić s prelazom prik pruge u Frakanavi, danas onde Miloradićev spomenik

švung – polet, gibljivost

veža – kuhinja, krpljet

vir – vrtlog, strujanje vode u rijeki

Vlahija – hrvatski kraj u južnom Gradišću

vrak – razbiti auto; istrošen človik

vrtonja – mećava, snig s vjetrom ili kišom

Zasadi – frakanavski dio polja, nekada mnogi vinogradi

Žuti – naziv za nacističke političke komisare, ki su gradili šance, jugoistočni val

Anton Leopold – Pjesma je moj razgovor

Anton Leopold

Pjesma je moj razgovor

 

Kada pero blisne,

Prst je čvrsto stisne,

Onda počne pisat,

Slobodno uzdisat,

Ono počne pjevat,

Zvjezdami sijevat.

Misli mi šušljaju,

Ćutila šaptaju –

I tancaju slove,

Svakodnevno nove.

Diboke i budne

Misli, slike čudne,

Mnogo ča zgovoru,

Prizor svoj otvoru…

Ja sam skroman pjesnik,

Pjesme mi kot dnevnik,

Ovi mali stihi

Katkad kot orihi,

Drugda meke hruške –

Odziv snage muške,

Svitli sjaj kot prozor. –

Pjesma moj razgovor!

Frakanava, 31. 7. 1993.

Anton Leopold, Svitli kolobar, hkdc, Željezno, 1995, 15.

zvijezda

za usporediti:

https://ivansic.wordpress.com/2018/06/26/anton-leopold-pjesma-je-moj-razgovor/

 

 

Anton Leopold – Moja prva pjesma (U maju 1946.)

Anton Leopold

Moja prva pjesma

(U maju 1946.)

Biše jedno ljeto po tom strašnom boju,

Mir je opet došao v domovinu moju;

Ali mnoga duša je nosila rane,

Spominke na teške i krvave dane.

Kad prelistam prvi kalendar po boju,

Usadi se oblak boli v dušu moju:

Čitam sudbinu od Lemperga Dometra,

Ugasio je sviću šum krvavog vjetra.

Lemperg biše pjesnik naroda i sela,

Ruka njemu teška od dnevnoga djela.

I kot prosti djelač znao je on pjevati,

Kapale su pjesme kot grozdaci zlati.

Sudbina je bila: Lemperg u boj zajde,

Smrt i pokoj vječni u tudjini najde…

On je pisao pjesme i na frontu vani,

Za svoj narod pjevao i u teški dani.

To je srce tuklo u pjesničkom žaru,

Zadnje svoje pjesme šalje kalendaru,

Da se donesu i po njegovoj smrti,

Zadnji cvijeti njega na pjesničkom vrti.

Čitam životopis i njegove pjesme,

A to mene gane, širi grudi tijesne;

To k pjesničtvu zbudi v meni zanimanje,

Zov, da ja pokusim, pustim u pisanje…

Blizu Frakanave u gušćari ribnjak,

Tiha voda, uz nju vrblje, jalše, lišnjak,

Dubanjak mu ime, u njem mnoge ribe,

Na ubrovi trava, šaš, rogoz i šibe.

Jednoč u nedilju – biše v protuliću,

Djundjrke, metulji veselo proliću –

Ja se šećem i Dubanjku zajdem,

U gušćari sebi mirno mjesto najdem.

Gledam vodi ribe, sjedem uz vrbicu

U ugodnom hladu na meku travicu;

Knjižice, olovku zamen van iz žepa,

Kružaju se misli, curu kot iz čepa.

Glava nije učna, prosto moje znanje,

Ali duh se širi, prosidje u sanje.

Ja pozivam Muzu (do tad o njoj ne znam):

„Pomozi mi, hoću pjesmicu da pjevam!“

Išćem riči, ke u moju formu pašu,

Izraze i slike, sloge ki se slažu.

Regule metrike, nepoznata brazda,

Običan je jezik s domaćega gnjazda.

Kroz rešetke lišća gledam, dižem čelo,

Vidim krove, turam, moje rodno selo,

Nebo u plavilu, bijele oblačiće…

Dojdu misli, slike. Sanja se raspliće.

Pišem prvu pjesmu u čast svoga sela,

Frakanava moja, jedna roža bijela!

Opjevao je tebe jur i Miloradić,

Dostkrat i Blažević, po pjesničtvu bratić.

U dibini duše mnogo rodoljublje,

U te ćuti misao se zatopi dublje.

Tako misao hipa svoje slike stvara,

Na papiru slove, pero sprogovara.

Počnem pjevat duhom, črpat misli tihe,

I na papir pisat prve skromne stihe.

Moje selo s poljem tepih je prostrani,

„Moje selo“ bude naslov izabrani:

Anton Leopold, Svitli kolobar, hkdc, Željezno, 1995, 6-7.

Dubanjak – ribnjak, jezerce u Frakanavi

djundjrke – vodeni leptiri, libele

Fred Hergović – Klepi

Fred Hergović: Klepi (čitao FH)

KT_pjesma na kraju_14. junija 2021.

https://ivansic.wordpress.com/2013/12/11/fred-hergovic-filez-likud-19-10-2013/

Pred 500 ljeti se je na Istri rodio hrvatski pisac i prevoditelj Stipan Konzul Istranin, ki je zadnja ljeta svojega života lutorsku vjeru širio med gradišćanskimi Hrvati. Povjesničar reformacije i lutorski teolog Dr. Luka Ilić je pred kratkim predložio, neka bi prilikom Konzulovoga 500. rodjendana u Gradišću podigli Stipanu Konzulu dvojezičnu spomenploču.

U okviru serije o stoljetnoj povijesti Gradišća se je povjesničar Michael Schreiber iz Fileža zadnji tajedan bavio sa šlepanjem ljudi, u prvom redu Židovov prik ugarske granice kot i s plani, da bi preselili Hrvate iz Gradišća u Hrvatsku. Ov put će se on baviti s ljudi, ki su se suprotstavljali nacionalsocijalističkom režimu. Predstavit će one žene i crikvene muže, ki su aktivno bili u otporu.

Michael Schreiber: 24. dio serije „100 ljet Gradišće“

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3108320/

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/tags/100ljet

Glazba: Arsen Dedić

Moja ljubav ima (https://www.youtube.com/watch?v=ukAcT7DMzcw)

Dušo moja (https://www.youtube.com/watch?v=ZUUSf5NyPc4)

Žena je žena (https://www.youtube.com/watch?v=9SEjm7ARJFY)

Nemoj poći sad (https://www.youtube.com/watch?v=e_FzXkaV9e8)

Hvala ti (https://www.youtube.com/watch?v=OmNQ6BhuZMk)

Abänderungsantrag – promjena prijedloga

Abänderungsantrag – preminjen prijedlog u vezi s narodnimi grupami u Gradišću

Sabor odobrio preminjen predlog za NG

U Zemaljskom saboru u Željeznu su četvrtak navečer (10. 6. 2021.) s jasnom većinom odobrili preminjeni predlog pravnoga odbora u vezi s narodnimi grupami. Tim su odbili potribovanje Zelenih, ko je stalo pod geslom „Oživiti i obdržati jezike narodnih grup u svakidašnjici“.

ORF B, HR:

https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3107914/

Elizabet:

http://www.bgld-landtag.at/landtagssitzungen/tagesordnungen/xxii-gp/xxii-to23/to23top17-05-trummer.html

predlog

prijedlog

prominjen

promijenjen

promina

promjena

pomina se

a na kraju

minja se

maksimum nastao je opet

minimum

seis drum

(es sei darum)

IR

Anton Leopold – Moje selo

Anton Leopold

Moje selo

Moje selo rodno

V zelenoj dolini,

Lipo i ugodno

Ležiš u tišini.

Pored stani stoju,

Va ki su Hrvati.

Vidim hižu moju,

U njoj otac, mati.

Slatko bivališće

S braćom, dragom meni,

Krpljet, gong, dvorišće,

Škadanj, vrt zeleni.

V lipi redi hiže,

Crikva svitlo čelo,

Turam žut se diže,

Kot da čuva selo.

Zgora je raj plavi,

Bijeli oblačići…

Doma Frakanavi

Živim ja u srići!

Cvijeće se rasplelo

Uz zelenu travu…

Živi, Bože, selo,

Našu Frakanavu!

Frakanava, u maju 1946.

Anton Leopold, Svitli kolobar, hkdc, Željezno, 1995, 8.

gong – hodnik, predvorje

 

jedna pjesma: dvije verzije/dvije ortografije…

https://ivansic.wordpress.com/2019/02/21/anton-leopold-moje-selo/

 

Tako se rodila jur u mladi dani

Moja prva pjesma na Dubanjku vani.

S tim sam počeo jačit, jahat na Pegazu.

U pjesničkom lugu gazit čarnu stazu.

Tim sam počeo pisat, pjevat po domaću,

Male pjesme znikat – zeo sam za zadaću.

Nešto mi je došlo, ponovo me zove,

Svenek nešto mislit, pisat pjesme nove.

I od onda pišem pjesme po hrvatsku,

Dižem rič maternu, slavim ljubav bratsku.

To mi nešto daje, tim se ja zabavljam.

U novina, knjiga pjesmami se javljam.

Pisat hoću dalje, hasnovat talente,

Pisati s olovkom, kapat kaplje tente,

Pjevat svoje pjesme narodu na diku,

U prekrasnom našem hrvatskom jeziku.

 

Frakanava, 1974.

 

Dubanjak – ribnjak, jezerce u Frakanavi

pegaz – simbolični pjesnički konj

Anton Leopold – Po hrvatsku

Anton Leopold

Po hrvatsku

Po hrvatsku pišem rado,

Pjevalo jur pero mlado,

Nit sâm ne znam broja pjesam,

U nje misli sakrio jesam.

Siromašna naša štampa,

Manjina smo, tiha lampa!

Neke pjesme se donesle,

Druge opet kraj otresle.

Napisao sam bezbroj pjesam,

I od nekih priznat jesam,

Moje pjesme pohvatili,

Ričam, stilu se divili.

Drugi su me zatajali,

Oni kim sam bio nek „mali“;

Nisam učan, prez titule,

Njim sam mali brk trnule…

Papira jur mnogo imam,

Vindar dalje se nadimam,

Pišem – već ča ne gotovo,

Svidočanstvo daje slovo,

Zvučni slogi, skladni stihi,

Rožice na našoj strihi.

Slova mnoga i bezbrojna,

Volja čvrsta, nespokojna;

Slikovite rečenice,

Frakanavske vedre ptice,

Ke cvrkuću van iz kića,

Zibran stil Miloradića…

Gdo će ovo razumiti,

Bar marljivost znat cijeniti,

Ako jur ne kvalitetu,

Sime na mom suncokretu?!

Teško se je najper rivat,

Donest dare i pozivat,

Da si čita narod bratski

Moje pjesme, pjev hrvatski!

Hrvat moje rado čitao,

Uživanje pri tom imao.

To su rekli – tako kažem –

Naši ljudi, ja ne lažem!

Neki moje pod stol stresu,

Puno pjesmic, ne donesu,

A ne znaju: To je stalo

Truda dosta, a ne malo!

List hrvatski, tudja kola,

Nekim sredstvo monopola,

Kraj me zrinu kad sam „prosti“,

Znamda iz ljubomornosti?

Zadnje je to, to nij bilo,

Tako se još nij činilo!

A to su jur neki rekli,

Moje rado su donesli!

Ne smi bit to, da je tudje

Draže nego vlašće grudje!

Tkajem misli, sviram liru,

Pjesme cvatu na papiru,

Ispišene lipe slove,

Prije stare, sada nove.

U ufanju plivam nekom,

Neću biti zabljen vijekom,

Gdo-ta će jur ovde biti,

Ki će moje znat cijeniti,

Da je čita, zet si časa,

Najti u nji slasti, krasa,

Proučavat, dobro vidit,

Dost koj pjesmi se i divit!

Po hrvatsku rado pišem,

S pjesmom pjevam, tužim, dišem.

Znam reć: Katkad je pjesničtvo

Sila, još i mučeničtvo!

Frakanava, 6. 4. 1990.

Anton Leopold, Svitli kolobar, hkdc, Željezno, 1995, 9-10.

Anton Leopold – Gradišćanski Hrvati

Anton Leopold

Gradišćanski Hrvati

Od kamena, od čelika

Tvrda zemlja, stara Lika.

Upali su u nju Turki,

Krv je tekla po svi curki.

Hrvat, on se hrabro bori,

Ali Turak biše jači.

Rušili se sveti dvori,

Goru sela, smrt harači.

Hrabrena je bila Lika,

Gine človik do človika.

Dignuli se novi grobi,

Hrvati ne hte bit robi!

Oni Turka su odbili,

Do zadnjega se boreći,

Za dom, vjeru krv točili,

Kršćanstva barjak noseći.

U plamenu i uz grome

Zgubili su mnogi dome.

Kot bigunci se selili,

Uz sve Bogu vjerni bili.

Prozvale ih gospošćine,

Naseliti nove kraje,

Dignut sela, naseobine,

Pravit poljem gradske gaje.

Bišu dijeli Panonije,

Postale su kolonije,

Novi stani, crikve, sela,

Zemlja da se opet djela!

Danas novi kraj, ognjišće,

Izgradjeno marom, činom,

Zemlja zove se Gradišće,

Majka vrlim kćeram, sinom.

Frakanava, 1991.

Anton Leopold, Svitli kolobar, hkdc, Željezno, 1995, 11.

barjak – zastava

Anton Leopold – Hrvati na putu

Anton Leopold

Hrvati na putu

Svaki človik živi ispod sunca,

Ali i u sinju oblačine.

Svenek teška sudbina bigunca,

Kad on krene put iz domovine.

I Hrvati, davni Horvatići,

Kad im krv dojila turska šaka,

Hotili su dalje, jadni ptići,

U noć krenuli iz Steničnjaka.

Od ognjišća niti malo ognja,

Samo koru požarene grede.

K Bogu išla samo skromna prošnja:

Blagoslov dat, najti prave slijede!

Bože, čuvaj pune karavane,

Daj putnikom kruha, sâda, mlika!

Iz škurine u svitlije dane,

Čuvaj, Oče, bigunca človika!

Suri križ od driva domaćega

Nosi fratar Branko, moleć putem.

Ufati se, sve će dojt od Njega,

Zemlja, ka će rodit kruha ljudem!

Kot mrvunci goli su bigunci,

Raspuzeni zemljom pogaženom,

Raspjevani ipak kot škrljunci,

Na svom putu, nevoljom traženom.

Hrvati smo, naše ćemo nosit,

Jezik, vjeru, običaje, nošnje,

Za dom novi Svevišnjega prosit,

Za kruh dnevni dizat k nebu prošnje!

Frakanava, 1991.

Anton Leopold, Svitli kolobar, hkdc, Željezno, 1995, 12.

Steničnjak – mjesto u Hrvatskoj