Anton Leopold
U jeseni
Sunce gine, lišće pada,
Posipao je zemlju mraz.
Hladna jesen širom vlada,
Narav ima šar obraz.
Oštro kot nožić
Brijat zna vjetrić.
Na livadi nježna lica
Kaže mrazova sestrica.
Jesen vlada, šušti lišće,
Pust će postat lipi gaj.
Srce, dušu bol pritišće,
Magla sakre vedri sjaj.
I života put
Zna bit hladan, krut.
No ufanje nam još cviće:
Dojt će opet protuliće!
U naravi kod Mučindrofa, jesen 1965.
Anton Leopold, Sunce domovine, hkdc, Željezno, 1996, 123.
Filed under: Anton Leopold_1996, ghrv književnost | Leave a comment »