Ana Šoretić – Takaj

Hrvati su t a k a j  ljudi reče špecijalist

kad je govor o nami, ki živimo u Gradišću,

plemenito dopušća pogled na nas kot Austrijance

iako sumljivoga jezika

Hrvati su t a k a j  ljudi prem subvencije i provokacije

ada padajte na koljena i trzajte žice

umatajte se u najšarije nošnje, pjevajte turobne jačke

konačno je špecijalist velikodušan ter pripravan na aplauz

tribamo gardu, da ju pokažemo, pak egzotične znake

izložene turizmu i pohodu državnikov

ali Štefan uvijek još sluša svoje Štefe

i Marija se zove još Mare

i Warasdorf se t a k a j  još zove Borištof

sve ovo rado se ne čuje i najdarežljivije uho traži svoje granice:

gdo vam daje pravo, da tancate po svojem vlašćem taktu,

zbunjeno pita špecijalist

stara dob je za vježbanje u skromnosti ter prilagodjenju

ako t a k a j  željite biti državljani

u najtolerantnijoj zemlji sjeverno od Zagreba –

ne čujem riči veličanstvenoga stručnjaka

u ovom hipcu, ne željim nje čuti

ja nepopravljiva t a k a j  imam opet jednoč

svoj velikodušni dan…

Auch

Kroaten sind a u c h  Menschen bestätigt der Spezialist

und meint damit uns, die wir im Burgenland leben,

gesteht uns großzügig zu a u c h  Österreicher zu sein,

obwohl verdächtiger Sprache

Kroaten sind a u c h  Menschen trotz Subvention und Provokation

postiert euch endlich zum Kniefall, zupft eure Saiten,

legt an eure bunteste Tracht, singt ein trauriges Lied,

großzügig will ich sein und Beifall klatschen

wir brauchen Herzeigegarden, exotische Bilder für Staatsbesuche

und Begeisterungsstürme aus Touristenzentralen

doch weiterhin hört Stefan auf Štefe

und Maria heißt immer nach Mare

und a u c h  Warasdorf nennt sich nach Borištof

dies wird nicht gerne gehört, das größzügigste Ohr fordert seine Chancen:

wer verleiht auch das Recht, aus der Reihe zu tanzen,

fragt aufgebracht der Spezialist,

ihr solltet euch in Bescheidenheit üben,

endlich a u c h angepasst sein

als Staatsbürger im tolerantesten Staate nördlich von Zagreb –

diese Spezialistenworte höre ich nicht,

möchte sie a u c h  nicht hören in diesem Moment

a u c h ich Unverbesserliche habe wieder einmal

meinen großzügigen Tag…

Ana Schoretits, Zadnji hrvatski Mohikanac, HKD, Željezno, 2012, 74-75

Ana Šoretić – Nova Gora

danas smo bili pri tin insajdertrefnu

haufn mladine i par tioberkrovotov

mužika j‘ bila klass

a divojke echt fetzig

allas Leiwond

samo ti par Čušov

vani kod ortstofljina

mensch, to svi znamo

Nova Gora j’ Nova Gora

ali ortstofljin je ortstofljin

i na njin mora stati

Neuberg

basta

Ende der Debatte!

Ana Schoretits, Zadnji hrvatski Mohikanac, HKD, Željezno, 2012, 76

Koprive – Ljubav je nepobjediva

Stara je to priča, svakom poznata

Srela su se srca dva

Antun se u Anu sav zaljubio,

Njenu ruku tražio

Ni u dobru, ni u zlu

Rastali se nisu

Ljubav je nepobjediva

Jača je od svih mačeva

Pomaže kada stisnu nevolje

Dobre duše s njom sve prebrode

U dalekom kraju, u Slavoniji

Sreću su si pronašli

Kuća im je bila puna radosti

Sve do lijepe starosti

Ni u dobru, ni u zlu

Rastali se nisu

 

Ljubav je…

 

video i tekst: http://www.youtube.com/watch?v=XrqS9208Gb4, na YouTube-u od 18.06.2014.

Koprive u suradnji s prijateljskom klapom iz Pinkovca predstavljaju vam priču, koja povezuje Moslavinu, Gradišće, Slavoniju, Michigan i još neke krajeve.

Glazba: Robert Harangozo / Tekst: Andras Handler/ Aranžman: Boris Novak / Tome Janković // Snimanje, mix, mastering: Tome Janković / Savjetnik: Steve Talan

http://www.koprive.hu / http://www.facebook.com/koprive / Kamera, vágás: Farkas Balázs / Kamera: Rátz Albert
Snimanje spota je podupirala Hrvatska samouprava II. okruga u Budimpešti.

Ana Šoretić – More u rodu

Ana Šoretić

more u rodu

tvoj slani ukus

tvoje žarko biće

tvoj srebreni posmih

tvoja preskrajna privlačna moć

od pohoda do pohoda

sve već su mi blizu

nadalje dolazim ja žena od kopna

pa radošću primam kot poseban dar

prvu zvijezdu i zadnju

znajuć

da sam naplavljeno drivo

kim se igrati moreš

po svojoj volji

ti poslanik vjekovječnosti…

u domaćem Gradišću uvijek je govor o morju, i ja je ne zovem drugačije, ali onoga dana u Podstrani kraj Splita, pri književnoj manifestaciji „Dobro jutro more“ kade sam napisala ovu pjesmu, povalilo se je dalmatinsko domaće m o r e  u srce i uho…

Ana Schoretits, Zadnji hrvatski Mohikanac, HKD, Željezno, 2012, 77

Ana Šoretić – Otajna sanja

žile svoje spušćam u kopno,

spušćam, da živim od zemlje na zemlji,

žrkam život, sigurnost, slobodu

stojeći na kopnu zažiljenim

ti korak moj i ruka i noga

ti koža moja, ti pravo na život

na kopnu stojim ter sanjam o moru

o moru tihom i moru zlatom

o moru sjajnom i moru jakom

o moru veličanstvenom

na kopnu stojim i sanjam o moru

sva svoja žutila u srcu

ufam se i tajno prosim –

konačno će more mi otkriti dušu

Ana Schoretits, Zadnji hrvatski Mohikanac, HKD, Željezno, 2012, 78

Ana Šoretić – Moj dom je u krilu morja

Ana Šoretić

moj dom je u krilu morja

 

onkraj granic narod nam biva, narod, ki nam je rod

vindar nam potpuno tudji

pozdravlja iz staroga groblja ter zuji žalosne pjesme

pjesme meni poznate

u nji šumi mi morje

žubori mi bliskava rijeka

otkriva usku mi stazu, stazu ka pelja u vodu

moj dom je u krilu morja

na kamenom, prastarom tlu, gde slapi objamu slijede

ter vječnost o žitku sanjari

ter sol zatvara mi rane

ter misec sprohadja mi želje

uz stari, vijek stalni svoj ritam

moj dom je u krilu morja

na kamenom, prastarom tlu…

Ana Schoretits, Zadnji hrvatski Mohikanac, HKD, Željezno, 2012, 79

Sigi Hajszan – Pronalazak kovanice

Sigfried Hajszan, Sigi Hajsan, Sigi Vitomir Hajszan (1966.)

Ležeći na plaži, kopajući prstima

od dosade u pijesku,

pronađoh kovanicu.

Naći možemo razne stvari na plaži.

Otpad turista, kao maramice i bočice,

najčešće je što se vidi u pijesku.

Nije tajna da se smeće namjerno

ostavlja tamo na sunčanom mjestu,

kad se nešto „slučajno izgubi“.

No, zato će se pobrinuti smetlari.

Ponekad turisti izgube i novac

kao ovaj novčić.

Dragi im novac!

Provjeravajući točnije, vidim

da je kovanica prekrivena

patinom i rđom.

„Kovanice jadna i zanemarena,

izgubljena si i nećeš se više

vratiti caru!

Raspalo se carstvo.

Može se govoriti o

„arheološkom pronalasku“

iz razdoblja one propale zemlje,

koju još živo pamtim,

na plaži, koja bijaše dio

onog carstva.

Kovanica godinama izložena

vjetru, suncu i soli.

Čini mi se da me je čekala,

da je pronađem.

Ja je uzeh, stavih u džep i

dovedoh u spas.

U formatu slike SH poslao IR-u 25. listopada 2014.

HN blog…

Ana Šoretić – Gubitak

Ana Šoretić

gubitak

 

starica na klupi pred pobiljenim stanom

sveženim rupcem kako ga samo Hrvatica vezati more

dva široki nabori uvijek istoga načina

pa diboko prignuta glava u potezu s rukami

sklopljenimi na molitvu

ili jednostavno na počivak –

u svakoj regmi zrcalo ditinstva

pa gubitak sigurnosti ranih ljet

Ana Schoretits, Zadnji hrvatski Mohikanac, HKD, Željezno, 2012, 80

regma: guza, nabor, rozga – nabor, bora, pregib – Falte, Runzel

tri pjesme: svećenik, svećenikova dica i svitska prvakinja

svećeniki

genijalan Geošić je 20 ljet prevadjao Sveto pismo

vikar Vukić još nije dostao primjerak

Crikva smo mi svi

5 knjig se more sada kupiti

povijesni trenutak za sve Gradišćanske Hrvate

Biblija u prijevodu na gradišćanskohrvatskom jeziku

u žaru biblijske borbe

za razgovore i pomirenje

na raspolaganje stoji brat Jandre Karall

(iz Hrvatskih novin, 24.10.2014.)

Svećenikova dica

Razgovaraju dva katoličanski duhovniki

u zreliji ljeti

i pita jedan drugoga:

„Velečasni, ča vi mislite hoćemo li mi dočekati

crikveni zakon da se moremo ženiti?“

A drugi odgovara:

„Mi nećemo, ali zato ćedu naša dica…

A Vukić veli:

„Ako bi svagdir bilo toliko hrvatskoga kao u crikvi, bilo bi znatno bolje!“

Tvoje riči u božje uši! Dein Wort in Gottes Ohr!

Voli se vežu za roge, a ljudi za rič.

Ili: Imaju svi vate u ušima?

Svećenikova djeca: postoji film Mate Matešića i kazališna tragikomedija

Najgledaniji film je 21. stoljeća

Satirično kazalište Kerempuh u Akzentu u Beču 26.10.2014.

Nicol i Nicole

Nicol Ljubić iz Berlina

Nicole Trimmel iz Uzlopa

Nicol, on žurnalist i pisac piše knjige o zanimljivi tema

Nicole, ona kontaktira kikboksačice cijeloga svita

On je uspješan s knjigami

Ona je već puti svitska i europska prvakinja

Nicol Ljubić ljubi ljubavnu priču u svojoj knjigi Bonaca

Nicole Trimmel nas nadalje nadaruje s novimi medalijami

Berlinac išće i svoje hrvatske korijene

Uzlopka je najuspješnija austrijanska, gradišćanska i hrvatska kikboksačica

On govori nimški, jer mu je tata rekao: Lerne deutsch!

Ona govori i nimški i gradišćanskohrvatski

Nimci i Hrvati

Budimo si brati

Učimo nimški i hrvatski

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2675755/

http://www.literaturhausmattersburg.at/index.php?article_id=618

Ana Šoretić – Bijele sanje

mala kita iz velikog stabla –

Ignac Horvat o gradišćanski Hrvati

Ana Šoretić – Bijele sanje

stablo

visoko

daleko vidljivo

sa zmožnom korunom

kraljevskomu kinču spodobno

znaku vladarstva

čvrsto zarašćeno

zakorjeno

negibljivo

stalno

kita

krhka

slomljiva

plažnički raj ditinstva

plemeniti dom protulićnoga cvijeta

zujeća družica jesenskoga vjetra

na čvrstom stablu

odlučno živi

svoj drobni život

do sniga…

Ana Schoretits, Zadnji hrvatski Mohikanac, HKD, Željezno, 2012, 81

Što možda Ignac Horvat (svećenik, književnik) nije znao kita u standardnom hrvatskom jeziku znači i muški spolni organ ili zgodna djevojka… Siguran sam, da je mislio na više istorodnih stvari koje čine cjelinu! IR

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search